U prošloj godini ubijeno je troje djece, sedmero je počinilo samoubojstvo, a 63 je to pokušalo, dok je 17 djece izgubilo život u prometu, navodi pravobraniteljica za djecu u godišnjem izvješću, pozivajući se na podatke MUP-a.
Godinu 2021. obilježila su smrtna stradanja djece, upozorava u izvješću Helenca Pirnat Dragičević.
Djeca su, navela je, stradavala u prometu ili nesretnim slučajem, neka su si sama oduzela život, a posebno su potresni slučajevi u kojima su izgubila život zbog roditeljskog nemara ili nasilja u obitelji.
Pravobraniteljica pritom adresira na odgovorne.
U pojedinim slučajevima odgovornost za smrt djeteta, uz roditelje, snose i institucije, ali i društvo u cjelini, ističe te poručuje kako reakcije socijalne službe i pravosuđa, koji donose odluke o daljnjoj sudbini djeteta, moraju biti brže i učinkovitije.
Označila je nekoliko područja koja traže hitan odgovor društva, među njima su zaštita djece od nasilja i uznemiravanja, porast broja djece u institucijama, nedovoljna zaštita djece od seksualnog nasilja.
Foto: – / PIXSELL
Za trećinu više prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja
Ured pravobraniteljice lani je primio 30 posto više prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci nego 2020., njih 269, a tom je ponašanju bilo izloženo 448 djece.
Primio je i 76 prijava kršenja dječjih prava zbog nasilja u obitelji.
“Nažalost, suočili smo se s više tragičnih slučajeva u kojima su roditelji nasiljem i nemarom prouzročili smrt svoje djece ili su namjerno počinili okrutno ubojstvo vlastite djece”, piše pravobraniteljica.
Dodaje kako su ti slučajevi iznova potaknuli ozbiljno propitivanje učinkovitosti sustava zaštite djece od nasilja.
– Situacije zlostavljajućeg i zanemarujućeg ponašanja roditelja prema djeci nužno zahtijevaju žurnu intervenciju društva, ali u praksi vidimo da i društvo i stručnjaci ponekad imaju previsoku toleranciju na loša ponašanja roditelja prema djeci, ističe Pirnat Dragičević.
Kad se radi o prijavama zanemarivanja, u pozadini većine kriju se obiteljski konflikti i neriješeni partnerski odnosi, kojima se najčešće želi drugog roditelja prikazati kao nekompetentnog i zanemarujućeg.
Zabrinjava broj slučajeva seksualnog nasilja
Hrvatska nije postigla dovoljnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, konstatira pravobraniteljica i izražava zabrinutost velikim brojem slučajeva tog nasilja, ali i činjenicom da reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuća.
Svjedočimo dugotrajnim postupcima, blagim kaznama za počinitelje te neizricanju sigurnosnih mjera, upozorila je.
Prema podacima MUP-a, lani su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi počinjena na štetu djece u odnosu na 573 u 2020. godini.
Zbog toga opetuje da se posebnim propisom uredi zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, propiše obvezna provjera prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom te kazne za one koji tu obvezu ne provode.
Upozorava da su u znatnom porastu stradanja djece u prometu – lani je 17 djece poginulo, ozlijeđeno 1254.
Traži jače preventivne aktivnosti, ali i redovito kažnjavanje vozača koji voze bez sigurnosnog pojasa, koriste mobitel, voze brzo, pod utjecajem alkohola, posebno kad prevoze djecu.
Raste broj djece u ustanovama
Upozorava i kako raste broj djece u ustanovama. Lani je ondje bilo 806 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, godinu prije 730.
Povezuje to s mogućim strahom djelatnika sustava da se ne ponove tragični događaji u kojima su djeca teško ili smrtno stradala u svojim obiteljima, ali i nedovoljnim brojem udomiteljskih obitelji.
Lani je iz ustanova koje se brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi posvojeno 37 djece, na kraju godine u njima je bilo još 111 djece s uvjetima za posvojenje.
Promišljajući o dobrobiti djeteta smještenog u udomiteljsku obitelj, smatra da treba razmotriti mogućnost da se posvojenje realizira u udomiteljskoj obitelji.
Pirnat Dragičević ponavlja da u Hrvatskoj petina djece živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te kako bi trebalo definirati pojam siromašnog djeteta i propisati nove (nenovčane) socijalne usluge mentorstva za djecu.
Konstatira i kako još nema izvješća o provedbi Nacionalne strategije za prava djece koja je ‘istekla’ 2020., a nije donesen ni novi Nacionalni plan za prava djece.
To što ne postoji, kroz dulje vrijeme, smatram izrazito zabrinjavajućim jer djeci šalje poruku da našem društvu i državi djeca nisu prioritet, zaključuje pravobraniteljica.
Izvor:hrt.hr