Olujno nevrijeme s tučom poharalo je neke dijelove Hrvatske te su uništeni krovovi na stambenim objektima, usjevi i staklenici, razbijeni automobili. Najteže je prošlo varaždinsko područje, a sisačko je zahvatila pijavica. Meteorolozi za vikend najavljuju novo pogoršanje. Ulazimo u lipanj, koji je i inače jedan od najnestabilnijih mjeseci u godini.
Jesu li u pitanju uobičajene vremenske nepogode ili je riječ o klimatskim promjenama? Kako se pripremiti za vremenske ekstreme bilo je riječi u emisiji Otvoreno gdje su gosti bili Branka Ivančan Picek (ravnateljica DHMZ), Zdravko Tušek (državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede), Branimir Markota (predsjednik Hrvatske voćarske zajednice), Ivana Matijašec (poljoprivredno-cvjećarska zadruga “Varaždinski cvijet”) i Zorislav Šubarić (umirovljeni stručnjak za protugradnu obranu).
Matijašec: Najteže prošli proizvođači cvijeća
Matijašec je govorila o šteti koju je nevrijeme prouzrokovalo u Varaždinskoj županiji.
– Naše područje je jako stradalo, najviše je stradala općina Veliki Bukovec koja ima tri naselja, sva su uništena, rekla je.
Ondje se nalazi, objasnila je, oko 30 proizvođača cvijeća koji još uvijek zbrajaju štetu. Sada to prvo moraju sanirati radi sigurnosti radnika, nakon toga će unutra čistiti i krenuti u nabavu apsolutno svega novoga.
– Cvijeće koje je unutra se uopće više ne može koristiti, puno je stakla i opasno je za daljnju upotrebu, rekla je.
Sada još neće moći krenuti s proizvodnjom cvijeća za blagdan Svih svetih ili za Božić, a trebali su. Moraju naći privremeno rješenje kako to riješiti jer su te biljke već naručene i trebaju stići, nakon čega ih treba presaditi u veće tegle i spremiti u staklenike i plastenike. Sve je uništeno i moraju naći privremeno rješenje.
Matijašec je rekla da su kontaktirali dobavljače vezano za nabavu folije i stakala, trebaju im velike količine kojih nema u Hrvatskoj i ne mogu ih lako navabiti. Prioritet im je to sanirati, ići u nabavu i što prije staviti u funkciju da nastave proizvodnju.
Državni tajnik Tušek: Povjerenstva su počela s popisivanjem šteta
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede izrazio je žaljenje i suosjećanje sa svim poljoprivrednim proizvođačima i stanovnicima gdje je bila elementarna nepogoda. Stručne službe su, kaže bile na terenu, kao i sama ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
– Formirana su povjerenstva koja su počela s popisivanjem šteta i evidentiranjem svega što je oštećeno. U sljedećih nekoliko dana ćemo imati te podatke, rekao je.
Naglasio je da se radi na tome da se proizvođači kojima je uništen potencijal mogu javiti na natječaj koji će biti otvoren kroz 10-ak dana. Svi troškovi obnove poljoprivrednog potencijala bit će 100% financirani, a novac je osiguran iz programa ruralnog razvoja.
Ivančan Picek: Ovo je normalno za ovo doba godine
Što se tiče nekih novih klimatskih promjena, Ivančan Picek je rekla da se nalazimo u doba godine kada su ovakve pojave normalne. Možda su, dodaje, malo intenzivnije nego u prošlosti.
– Moramo biti svjesni realnosti da su ekstremne vremenske pojave, uljučujući i tuču, ali tu su i mraz, poplave, suša, olujni vjetrovi ti koji će biti dio naše budućnosti i mi se na to moramo pripremiti i prilagoditi, rekla je.
Što se tiče vremenskih ekstrema, objasnila je da je to dio prirodnih promjena, ali i klimatskih. Naša atmosfera je kao jedan složeni sustav, prema službenim podacima, već sada zagrijana za oko 1,5 °C.
– Slikovito rečeno, kada se nama digne temperatura za 1,5 °C mi smo bolesni ljudi, rekla je.
Naglasila je da, ako ništa drugo, to treba zadržati na ovoj razini, ali nužno je prilagoditi se promjenama koje nas očekuju i koje će biti svakodnevica.
Osvrnula se na protugradnu obranu, rekla je da ona nije radila, DHMZ provodi te aktivnosti i s njima počinje 1. lipnja.
– Raketne obrane nema već treću godinu. Studija učinkovitosti tog sustava je doživjela stručne, znanstvene i tehnološke promjene. Struka je zaključila da takve aktivnosti nisu više učinkovite ni isplative, rekla je.
Šubarić: 50 godina nismo imali niti jednu katastrofalnu tuču
Šubarić se ne slaže s Ivančan Picek. Rekao je da je 1970. uspostavljena radarski dirigirana obrana od tuče.
– U 50 godina nismo imali niti jednu katastrofalnu tuču. Prva katastrofalna tuča od uspostave sustava je bila 2001. kada sustav nije radio, rekao je.
Markota: Najveći problem nam je mraz
Markota je rekao da se oni u zaštiti od nepogoda koriste svim praktičnim iskustvima, primjerice, voćnjake zatvaraju mrežama jer im se to pokazalo najučinkovitijim.
– To je skupo, ali za ozbiljnog proizvođača to je jedina opcija ako želi proizvesti. S tučom još i izlazimo na kraj, najveći problem nam je mraz i tu imamo velikih problema. To je izuzetno komplicirana zaštita i izuzetno skupa, rekao je.
Objasnio je kako postoje tzv. lovci mrazeva, vjetrenjači i tzv. antifriz sustavi, no oni zahtijevaju izuzetnu infrastrukturu, puno vode i to jako puno košta, no onaj tko se odlučio baviti voćarstvom i biti konkurentan na tržištu, mora se pomiriti s tim da ako nema ulaganja u preventivu, neće biti konkurentan na tržištu.
Šubarić je govorio o austrijskom sustavu obrane od tuče, gdje imaju i mreže i osiguranje i obranu od tuče. Ni jedno ni drugo nisu u suprotnosti, oboje ima jednaki cilj. Problem s mrežama je taj, rekao je, da nema zaštite od katastrofalne tuče, to se pokazalo sada sa staklenicima.
Ivančan Picek se osvrnula na operativnu obranu od tuče koja je uspostavljena ’70.-ih godina, ona je bila organizirana samo na području između Save i Drave, dok se tuča pojavljuje na području cijele Hrvatske i smatra da to nije pravedno prema ljudima koji žive na drugom području.
Rekla je da ulazimo u lipanj, jedan od najnestabilnijih mjeseci u godini. Ulazimo u doba godine, objasnila je, kada su ovakve pojave bile česte, a sada će biti češće i intenzivnije i ne možemo se od njih obraniti, to je činjenica.
Izvor: narod.hr/HRT