Posvojenje djece prestaje biti tabu-tema, što pokazuje broj zahtjeva potencijalnih posvojitelja koji diljem Bosne i Hercegovine konstantno raste.
Grad Ljubuški jedan je od primjera sredine gdje se na posvojenje djeteta gleda blagonaklono te se sve veći broj parova odlučuje na taj plemeniti čin, piše Večernji list BiH.
Komplikacije
Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Ljubuškog iznesenim u izvješću o radu za 2021. godinu, taj centar primio je 16 novih zahtjeva za potpuno posvojenje te jedan zahtjev za dostavu podataka o potencijalnim posvojiteljima. Veće sredine bilježe i značajno veći broj zahtjeva na godišnjoj razini. Također, razni domovi i ustanove puni su djece bez roditeljske skrbi, međutim, postupak posvojenja u BiH još je uvijek jako dugotrajan i kompliciran. Problem je i to što sva djeca iz domova nisu podobna za posvojenje.
Dijete se smatra podobnim za posvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve mogućnosti da će odrastati u biološkoj obitelji, što može trajati godinama. Na posvojenje idu djeca koja pripadaju nekoj od sljedećih kategorija: djeca čiji roditelji nisu živi, djeca nepoznatih roditelja, djeca roditelja lišenih roditeljskih prava, djeca roditelja spriječenih vršiti roditeljsku dužnost, djeca ugrožena obiteljskom situacijom te djeca napuštena od oba roditelja. Također, postoje i dva načina posvojenja – potpuno i nepotpuno. Potpuno se može posvojiti dijete do 10. godine života, a nepotpuno se može posvojiti dijete do navršene 18. godine
Potpuno se može posvojiti samo dijete koje nema žive roditelje ili su mu roditelji nepoznati, od roditelja koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka te od roditelja koji su pred tijelom skrbništva pristali (dali suglasnost) da njihovo dijete bude potpuno posvojeno. Uvjeti za posvajanje maloljetne djece u Federaciji BiH propisani su Obiteljskim zakonom Federacije BiH, a ukratko, riječ je o sljedećem: da su podnositelji zahtjeva, prije svega, psihofizički zdrave osobe, da su državljani BiH (u iznimnim situacijama i stranci), da nisu stariji od 45 godina i mlađi od 25, da nisu kažnjavani i da im nije oduzeto pravo na roditeljsku skrb, da imaju riješeno stambeno pitanje, da imaju dovoljno prihoda za uzdržavanje djeteta.
Procedura posvajanja počinje podnošenjem zahtjeva centru za socijalni rad za koji se pretpostavlja da na brizi ima dijete koje podliježe osnovnim zakonskim odrednicama o posvajanju. Uz bračne parove, kao kandidati za posvajanje mogu se pojaviti i izvanbračni partneri koji najmanje pet godina žive u izvanbračnoj zajednici. Upravo ovaj kompliciran proces rezultira time da, unatoč želji, brojni parovi nikada ne ostvare ulogu posvojitelja, kao i time da mnoga djeca odrastaju u kolektivima.
Udomiteljstvo
Naime, u domovima za djecu i mlade bez roditeljske skrbi, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2020. godini boravilo je 1103 djece. Tek njih 30 je posvojeno – 13 dječaka i 17 djevojčica. Najčešće su to djeca do 10 godina. Od tog broja, čak 18 djece posvojeno je kao djeca koju su roditelji napustili. Tijekom 2019. obitelj je pronašlo 29 djece, a 2018. njih 43. Kada je riječ o udomiteljstvu, odnosno smještaju djeteta/djece bez roditeljske skrbi u kraćem ili duljem razdoblju u drugu obitelj koja je posebno pripremljena za tu ulogu, tijekom prošle godine u Ljubuškom je primljen jedan zahtjev. Također Centar za socijalni rad Ljubuški zaprimio je i pet zahtjeva za dostavu podataka o potencijalnim udomiteljima. – U izvještajnoj godini provodio se nadzor nad troje smještene djece u obiteljima budućih posvojitelja – zaključeno je u izvješću.
Izvor: Iks portal