U novoj digitalnoj epohi, puno toga postaje nova stvarnost. Obično pred svaki godišnji odmor, uglavnom se, gotovo svi, osjećamo smlavljeno. No, koja je razlika između sagorijevanja, običnog umora ili depresije? Kako možemo pomoći sebi, ali i drugima kada primjetimo da je netko zapao u burnout sindrom?
U emisiji Dobro jutro, Hrvatska, doc.dr.sc. Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče objasnila je kako sindrom sagorijevanja ima svoje stupnjeve. Najblaži, obnovljivi stupanj, je umor, no kada uđemo u sindrom sagorijevanja primjećujemo dodatne komplikacije koje u težim slučajevima zahtijevaju određenu pomoć.
Jendričko je istaknula kako se predlaže redefinicija pojma mentalnog zdravlja zato što se u osnovnoj definiciji govori kako bi mentalno zdravlje trebalo obuhvaćati blagostanje na svim razinama našeg funkcioniranja, ali kada se zaustavimo na momentu blagostanja, pitamo se kako je moguće to kontinuirano postići i doseći potpunu ravnotežu.
– Predlaže se da se mentalno zdravlje promatra u vidu dinamičke unutarnje ravnoteže. To bi značilo da osoba nema narušeno mentalno zdravlje ako joj se dogodi nenadani događaj u životu, govori.
Jendričko je naglasila kako svaka osoba može biti zahvaćena sindromom sagorijevanja, no istraživanja pokazuju kako je 40-ak posto viši kod zdravstvenih djelatnika.
– Posvećenost poslu može dovesti do toga da zaboravimo vlastite granice i prelazimo u iscrpljivanje koje dugo traje i teško se obnoviti na jednostavan način. To se reflektira i na zdravlje liječnika, ali i na okolinu, rekla je i dodala kako se taj sindrom očituje kroz emocionalnu iscrpljenost, otuđenjem od sebe i bliskih osoba te to dovodi do toga da ne uživamo u poslu u kojem smo uživali.
– Mi smo u bolnici započeli projekt „Zajedno smo snažniji” i na stranicama naše bolnice ima cijeli niz kratkih materijala koji govore na koji način poboljšati mentalno zdravlje, kako se koristiti tjelovježbom, različitim tehnikama disanja, na koji način poboljšati komunikaciju u svojoj profesionalnoj okolini, govori.
Jendričko naglašava kako moramo osvijestiti da je u redu – ne biti u redu. Da je normalno da nešto ne možemo, da nam je previše, da stanemo.
– Uzmimo si malo vremena samo za sebe, za prijatelje, neke stvari koje su nas ranije veselile trebamo ponovno uvesti u svoj život, govori i dodaje kako najčešće govorimo da nemamo vremena, ali vrijeme se uspije pronaći ako se posvetimo nekim stvarima.
Na pitanje kako se mentalno osnažiti, Jendričko govori da trebamo osvijestiti da određene stvari koje činimo za sebe ne trebaju biti samo na vanjskoj razini. Kako kaže, vratimo se pravim stvarima. Posvećivanje sebi ne treba biti samo zbog vanjštine, već radi zdravlja i osjećaja te radi otpornosti na stres i očuvanja prilagodljivosti koja nam pomaže da preživimo teške situacije.
Zaključila je da tek kada smo cjelina uma i tijela možemo funkcionirati na pravi način.
izvor:hrt.hr