Tijekom veljače i ožujka ove godine na području Mostara u prosjačenju je zatečeno 26 punoljetnih i 29 maloljetnih osoba, od kojih šest maloljetnika bez pratnje roditelja. Problem prosjačenja u Mostaru godinama neobjašnjivo ostaje nerješiv za sve vlasti.
Osobe zatečene u prosjačenju u Mostar najčešće dolaze iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, te nelegalno zauzimajući površine, uglavnom borave u improviziranim nastambama i kućicama za kampiranje. Prosjačenje je desteljetni problem, koji se ne rješava, posebno zastupljen tokom turističke sezone u kojoj je policijski nadzor veći nego u ostatku godine.
“Kada prosjaka privedemo u Policijsku upravu Mostar, mi pravimo službenu bilješku, te je šaljemo Centru za socijalni rad. Tu završava naš posao. To su većinom maloljetne osobe s kojima rade inspektori koji imaju certifikat za rad sa maloljetnim osobama”, objašnjava glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić.
Osobe zatečene u prosjačenju uglavnom su bez dokumenata i, prema ustaljenoj praksi, proslijeđuju se Centru za socijalni rad.
“Ako je dijete maloljetno i bez pratnje, tada ga smještamo u prihvatnu stanicu privremeno. Ako je dijete iz Mostara, onda pozivamo roditelje, obavljamo razgovore s njima i poduzimamo zakonom predviđene mjere. Ako dijete nije iz Mostara, onda obavještavamo matični centar iz kojeg dolazi”, kaže Slaven Prce iz Centra za socijalni rad Mostar.
Međutim, priča prestaje ovdje i uglavnom se do organizatora prosjačenja i ne pokušava doći. Da su trgovina ljudima i moderno ropstvo prisutni u Bosni i Hercegovini potvrdio je nedavni izvještaj State Departmenta u kojem je registrovano 80 slučajeva trgovine ljudima, među kojim je više od polovine bila trgovina djecom.
“To samo govori koliko je taj problem raširen. Pošto se radi o ilegalnoj aktivnosti, možemo zamisliti kolike su stvarne brojke”, navodi Alma Muradbegović-Kajtaz iz Udruženja “Novi put”.
Turistički radnici kažu da im prosjačenje i osobe sklone “džeparenju“ godinama kvare turističku razglednicu Grada Mostara. Na ovaj problem ukazuju u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanske županije, i to nakon brojnih prijava agencija i vodiča, te samih stranih turista.
“Ja ću istaknuti da se radi, definitivno, o organiziranim grupama i ne radi se o nečemu pojedinačnom. Radi se o istim licima, sa manjim izmjenama. Ne mogu da vjerujem da se taj problem ne može riješiti, jer on iz godine u godinu postaje sve veći”, kaže zamjenik direktora Turističke zajednice HNŽ Semir Temim.
Mostar svake godine ima sve više turista, a prosjačenje istovremeno, kako Mostarci kažu, postaje “unosan biznis”. Problem koji nisu uspjele riješiti sve dosadašnje vlasti, kao što zasad ne uspijevaju ni aktualne, navodi BHRT.
Izvor:BHRT