U organizaciji JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški i Udruge „Vojvoda Musić“, Ljubuški, u četvrtak, 7. srpnja, s početkom u 20,30 sati, u hotelu „Bigeste“ u Ljubuškom, održat će se predstavljanje nove knjige novinara i pisca Dušana Musa „Don Ivan Musić organizira ostanak Hrvata u istočnoj Hercegovini 1875. – 1878. godine“.
Uz autora o knjizi će govoriti urednik knjige Tomislav Primorac, te recenzenti – dr. sc. Ljiljana Herceg i doc. dr. Marinko Marić.
U glazbenom dijelu programa nastupit će Marija Šimović iz Ljubuškog i Darko Šutalo – Rahan iz Čapljine. Moderatorica Mia Lovrić
Pokrovitelji: Grad Ljubuški i hotel „Bigeste“ Ljubuški
Studija „Don Ivan Musić organizira ostanak Hrvata u istočnoj Hercegovini 1875. – 1878. godine“, treće je djelo novinara i pisca Dušana Muse iz Ljubuškog. Svojevrsni uvod u problematiku Hercegovačkog ustanka 1875. – 1878. godine, bio je znanstveni skup „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku 1975. – 1878. godine“, koji je održan u Ljubuškom 2008. godine. Urednik zbornika znanstvenog skupa „Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku 1975. – 1878. godine“, bio je upravo Dušan Musa. Zbornik je objavljen 2009. godine. Nakon uređivanja spomenutog zbornika Dušan Musa je na temu ustanka objavio dvije knjige „Zapisi o Hercegovačkom ustanku“, 2015., te „Hercegovački ustanak 1875. 1878. godine“. Godine 2018. objavljeno je prvo izdanje, a 2019. godine i drugo dopunjeno, izdanje.
Knjiga „Don Ivan Musić organizira ostanak Hrvata u istočnoj Hercegovini 1875. – 1878. godine“, je treće djelo na temu Hercegovačkog ustanka kojim autor zaokružuje ustaničku problematiku od pada srednjovjekovne Bosne 1463. i Hercegovine 1482. godine pod vlast Osmanskog carstva, pa do Berlinskog kongresa održanog 1878. godine. Upravo je Berlinski kongres bio rezultat ustanka kojeg su pokrenuli južno-hercegovački katolici – Hrvati, napadom na osmansku posadu na mostu preko rijeke Krupe između Dračeva i Gabele, mjesta na području Čapljine. Južno-hercegovački ustanici, misli se na područje sliva rijeka Trebižata, Bregave i Trebišnjice, iznenadili su ne samo uspavanu osmansku vlast nego i cjelokupnu ondašnju europsku javnost. Iznenađenje je bilo tim veće jer su se prvi pobunili katolici, dok su ranije bune protiv osmanskih okupatora, bile vezane uglavnom za prostore Bosne i Hercegovine naseljene pravoslavnim življem.
Prvih godinu dana, do ulaska Crne Gore i Srbije u rat protiv Osmanskog carstva, katolički ustanici samostalno ili u suradnji s pravoslavnim ustanicima, te crnogorskim dobrovoljcima vodili su niz bojeva. Uglavnom, dva bataljuna s katoličkom većinom ustanika – Rašanjski sa šest četa i Popovo-ljubinjski s čak devet četa, s prekidima, kontrolirala su prostor od Gabele, preko Drenovca do manastira Duži u Popovom polju. Ulaskom Crne Gore u rat oba katolička bataljuna uključena su u crnogorsko-ustaničku vojsku. U toj formaciji ostaju sve do konca 1876. godine. Uz ostalo sudjeluju ne samo u bitkama na području juga Hercegovine, nego i u čuvenoj bitci na Vučjem Dolu, između Bileće i Nikšića, gdje je crnogorsko-ustanička vojska izvojevala veliku pobjedu protiv osmanskih snaga.
Nova prijelomna tpčka za katoličke ustanke nastupa koncem 1876. godine kada vojvodu Ivana Musića, zapovjednika Rašanjskog i Popovo-Ljubinjskog bataljuna, u Beču prima Gyula Andrassy austrougarski ministar vanjskih poslova. Što je točno dogovoreno na tom sastanku, nikada se nije saznalo, uglavnom katolički bataljuni su od veljače 1877. godine, pa do kolovoza 1878. godine iz Beča na ime vojvode Musića, primali novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 500 forinti. U tom razdoblju na prostoru kojeg su kontrolirali opada intenzitet borbi. Vojvoda Musić na oslobođenom teritoriju počinje izgradnju kako neki povjesničari poput Musiću nesklonog Milorada Ekmečića, kažu „primitivne države“ na čijim granicama se organizira i ubiranje carine?!
Nakon što je na Berlinskom kongresu, 1878., Austro-Ugarska dobila mandat za zaposjedanje „pokrajina Bosne i Hercegovine“ (množina), Musić se samoinicijativno uključuje u operacije oslobađanja te ustanici prvi ulaze u Stolac, a zatim po naređenju generala Stjepana Jovanovića oslobađaju i Ljubinje. Prije toga kontrolirali su cijelo područje današnjih općina, Neum i Ravno, te dijelove Čapljine i Stoca. Kako Austro-Ugarski vlastodršci nisu bili zadovolji političkim vezama ustanika s Narodnom strankom Kraljevine Dalmacije i slobodarskim Dubrovnikom – koji su ih tijekom ustanka zdušno pomagali, general Jovanović protežira pravoslavne ustaničke vođe od kojih su neki postajali ne samo kajmekani s visokim primanjima, nego i episkopi, o čijem imenovanju se odlučivalo u Beču, a katolički posebice vojvoda Musić, dolaze na udar nesklonog im režima.
Vojvoda Musić, koji je bio zaređen za franjevca, nakon pokušaja bijega u Srbiju zbog dizanja ustanka, zahvaljujući zalaganju francuskog konzula u Mostaru, Moroa, umjesto u zatvoru završio je na studiju medicine u Carigradu, s Petrom Bajom Božićem iz Brotnja. To su ujedno bili prvi studenti medicine iz BiH. Musić kasnije vjerojatno zalaganjem ujaka – biskupa fra Anđela Kraljevića, u mađarskom Ostrogonu završava studij bogoslovije. Prva i jednina župa u kojoj je službovao bilo je Ravno koju je preuzeo u siječnju 1875. godine. Nepunih pola godine nakon toga izabran je za ustaničkog vođu, a kasnije u Zavali, za vojvodu.
U veljači 1876. godine zbog sudjelovanja u ustanku, kažnjen je „a divinis“ i isključen iz svećeničkog reda. Nakon što je rekao NE sultanu, Musić je rekao NE i caru, emigrirao je u Crnu Goru, pa Srbiju. Problema s Bečkim vlastima imale su i ostale vođe katolika – Hrvata, tako se primjerice fra Pavo Petrović, kao i Musić rođen u Klobuku, pet godina od austrougarskog progona krio u Dubrovniku. Fra Bono Šarić, Drežnjak jedan od ustaničkih prvaka u livanjskom kraju, sedam godina je proveo u internaciji u Austriji. Musić umire u Beogradu, Petrović je sahranjen u Gradnićima, općina Čitluk, a fra Bono Šarić na Humcu kod Ljubuškog.
Šire o navedenim, kao i nizu drugih pojedinosti, moći ćete čuti na predstavljanju studije „Don Ivan Musić organizira opstanak Hrvata u istočnoj Hercegovini 1875. – 1878. godine“, u četvrtak, 7. srpnja, u hotelu „Bigeste“ u Ljubuškom s početkom u 20,30 sati!
Inače, autor Dušan Musa član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, te Društva novinara BiH, a navedena knjiga mu je deveto samostalno djelo.
Radio Ljubuški