Od danas do 8. srpnja u Zagrebu se održava sjednica 3. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magnić kaže kako će u ovom sazivu gotovo polovica sudionika biti novi članovi koje inače čine predstavnici iz cijelog svijeta.
-To su najznačajniji i najugledniji ljudi u našim zajednicama diljem svijeta, koji dolaze iz 37 različitih država koje naseljavaju Hrvati. Oni najmanje jednom godišnje dolaze u Hrvatsku na sjednicu savjeta Vlade, da bi kao savjetnici dali preporuke Vladi RH kako unaprijediti i poboljšati programe i projekte naše ukupne politike spram Hrvata izvan RH, objašnjava Magnić.
Goran Strniša predstavnik je za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku – kaže kako su se Hrvati u inozemstvu jako dobro integrirali u društvo, a s generacijama su se i asimilirali.
-Mi kao vrijedan narod lako ulazimo u sve to. Naši mladi lako ulaze u sistem na renomiranim sveučilištima. U sjevernim zemljama nas smatraju vrijednim i radišnim ljudima, i sve to zajedno daje dobru sliku o nama u dijaspori.
Hrvatski sport i sportaši u inozemstvu veoma doprinose našem identitetu u svijetu, smatra Strniša.
-Sportom pokušavamo skupiti mlade ljude, amatere sportaše, iz naše domovine. U zemljama koje ja predstavljam hrvatske zajednice imaju organizirane sportske klubove, kaže.
Povratnica u Hrvatsku iz Argentine Maria Florencia Luchetti kaže kako se odlučila vratiti prije 8 i pol godina u potrazi za svojim hrvatskim korijenima.
-Tražila sam nešto što mi je nepoznato, ali i nešto što je moje. Mislim da je tako kod svih potomaka naših predaka, pogotovo kad se radi o iseljenicima. Prvi put sam došla 2009. u posjet na 5 dana u Župu Dubrovačku, u malo mjesto pored Mlina. To mi je bio raj na zemlji, i pitala sam se zašto je moja obitelj uopće otišla od tamo. Tada sam još bila na doktoratu, ali kad sam se ponovno vratila saznala sam za program stipendiranja, i počela ovdje studirati i učiti jezik jer sam znala sam par riječi na hrvatskom. Treći dan u Zagrebu upoznala sam dečka i to je bio početak i kraj priče, smije se Luchetti.
Magnić kaže kako se Savjet Vlade RH odnosi na hrvatsko iseljeništvo u Europi i hrvatsko iseljeništvo iz prekooceanskih zemalja.
-O svemu tome bit će govora u naredna tri dana. Na svakoj sjednici raspravlja se o iskoracima, poboljšanjima i unaprjeđenjima politika, kako bi se ostvarili i ispunili interesi Hrvata izvan RH.
Dodaje kako se programom stipendiranja, kroz koji je prošla i Luchetti, nastoji privući velik broj hrvatskih iseljenika na dolazak i boravak u Hrvatskoj, učenje hrvatskog jezika.
-Često se dogodi da se ljudi onda zaljube, nađu partnere i prijatelje i odlučuju se za ostanak. Iznimno smo ponosni na taj program stipendiranja – to je jedan od tih iskoraka koji su doprinosi Savjeta za ukupno poboljšanje i razvijanje i unaprjeđenje naših programa i projekata, priča Magnić.
Luchetti je danas zaposlena u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu, koji trenutno provodi projekt “Od dolaska do ostanka“ financiran od strane Ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
-Pokušavamo pomoći, dati savjet i potporu ljudima koji žele prvo učiti jezik preko programa stipendiranja, a nakon toga puno njih želi i ostati. U okviru tog projekta smo proveli malu anketu, i mogu reći da barem 30 posto ljudi koji dolaze žele ostati. Kad gledamo tu integraciju, možemo reći da je složeno, ali nije nemoguće. Prva bitna stvar je jezik, koji su naši ljudi izgubili. 90 posto njih koji dolaze su iz Južne Amerike, a slabo govore i engleski jezik, pa je to prvi izazov. Nakon toga, drugi izazov je zapošljavanje, zaključuje Luchetti.
Izvor:pogled.ba