Nestabilna vremena u kojima živimo poremetila su i promijenila život kakav poznajemo. Na nama i na našim bližnjima ostavila su i ostavljaju trag. Neki se s tim dobro nose, a neki nažalost nemaju s kim podijeliti svoje strahove i krizne situacije ne čine im dobro.
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala to kao globani problem te pozvala na globalnu transformaciju skrbi za mentalno zdravlje.
Objavila je i do sada najveće izvješće o mentalnom zdravlju od početka stoljeća koje pokazuje da je broj slučajeva depresije i anksioznosti porastao za 25 posto samo u prvoj godini pandemije COVID-a.
Najranjivije osobe mlađe i starije životne dobi
U Hrvatskoj čak više od 160.000 ljudi boluje od depresije.
– Imali smo priliku sastati se uživo s glavnim direktorom WHO-a, ponosan sam što sam iznio ideju o osnivanju Svjetskog centra za prevenciju suicida. Sada je oko milijun suicida godišnje u svijetu, to će se povećati u ovom postpandemijskom razdoblju, a tu je i neizvjesnost oko rata u Ukrajini. Mislim da je sada idealno vrijeme za osnivanje centra, rekao je predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) i predsjednik udruge Životne linije Tin Pongrac.
Doktor Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i psihoterapeut kaže da su najranjivije mlade osobe, iako to ne pokazuju, zatim starije osobe te osobe koje boluju od kroničnih bolesti.
– Imate i situaciju s osiromašenjem. Evo, govori se da bi gorivo moglo ići i do 50 kuna. To je vrlo nepovoljno za mentalno stanje ljudi, umjesto da se sve stabilizira nakon pandemije, događaju se još i gore stvari. S ovim svim dobivamo nove ranjive skupine. Obitelji koje su bile uspješne i uspješno radile, s ovim svim financijskim i turbulentnim događajima, oni više nisu koji bi davali potporu, već i sami postaju vrlo ranjiva skupina kojoj treba pomoć.
Kaže da djeca slušaju sve što se događa, ali da to ne pokazuju, već da će se to ispoljavati tijekom života.
Hrvatska ima najveću stopu samoubojstava kod osoba starijih od 65
Depresija se danas karakterizira kao tiha pandemija.
– Napravljeno je veliko istraživanje o stanju u svakoj zemlji. Hrvatska je imala neke negativne pokazatelje. Nismo prošli na nekim pitanjima, recimo na pitanju “Postoji li osoba u Vladi koja je zadužena za zaštitu mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini?”, dodaje Pongrac ističući “da smo pali” i po pitanju dostupnosti liječenja depresije osobama starije životne dobi.
– Mjerili su i sustavno izvješće pacijenata o ishodu liječenja, tu isto nismo prošli. Spomenuo bih i još jedan važan podatak, kada se pogledaju osobe starije od 65 godina, Hrvatska ima najveću stopu samoubojstava u 27 država EU, dodaje.
Ključno je veće uključivanje organizacija civilnog društva, udruga pacijenata u suradnju sa zdravstvenim sustavom dodaje Pongrac.
Bagarić dodaje da će bilo kakvo produljivanje rata u krajini dovesti do nevjerojatnih, dugotrajnijih i teških mentalnih poremećaja kod velikog dijela populacije. Smatra da se općenito nije dobro reagiralo po pitanju koronavirusa, ne samo u Hrvatskoj, već i drugdje.
– U budućem razdoblju valjda bi nas ova iskustva trebala naučiti da postupamo potpuno drugačije.
Predsjednik udruge Životne linije Tin Pongrac istaknuo je podatak da depresija uzrokuje čak do 60% suicida.
– To je razlog da se puno resursa stavi u prevenciju depresije, a kako bi prevenirali suicide. MUP je izdao nedavno statistiku, u 2021. godini imali smo 572 suicida. To je porast od 1,1% u odnosu na prethodnu 2020.
Egzistencijalni izazovi izazivaju veliki stres
Doktor Bagarić kaže da je situacija teška, ali da se stvari mogu poboljšati.
– Postoji cijeli niz intervencija koje se mogu napraviti. S naše strane, strane psihijatara, jedan model otvorenosti i pristupačnosti je nešto za što se zalažemo, da osobe mogu doći kada im je potrebno, da je dostupno 24 sata. Tada bi znanstveno dokazano te brojke bile puno manje.
Pongrac dodaje da egzistencijalni izazovi stvaraju velik stres i da kada se nagomilaju, mogu dovesti ljude na rub.
– Hrvatsko društvo treba napraviti nešto konkretno i što ranije. Moj je prijedlog osnivanje Nacionalnog centra za prevenciju suicida i depresije.
Ovisnosti kratkoročno pomognu, ali dovedu do dugoročne katastrofe
Rat, potres, pandemija, financijski problemi – to nam često izgleda, ističe Bagarić, da se može otkloniti vrlo brzo. Da ih potisnemo, da ih negiramo ili rješavamo alkoholom, kockanjem ili drogama.
– Ogromno je povećanje, kako depresije, tako i broja osoba koje su postale ovisnici o alkoholu. To je nešto što ne preporučujemo. Alkohol će privremeno “sjajno otopiti stres”, on će ga vratiti “s kamatama”. Predlažemo da se ne koriste nezrele, suštinski neefikasne metode. Uvijek treba razgovarati s članovima obitelji, razgovarati sa susjedima, postoji altruizam, to je sjajan mehanizam, on pomaže drugima, a razvija i nas.
Izvor:hrt.hr