Krhotine keramike razasute su po tlu drevnog grada u jugoistočnoj Albaniji, područja kojim haraju pljačkaši u potrazi za predmetima koje će potom prodati međunarodnim trgovcima.
Nezakoniti lovci na blago operiraju gotovo potpuno nekažnjeno u Albaniji i izazivaju bijes arheologa jer kradu neprocjenjive predmete nacionalne baštine koji hrane globalno crno tržište.
Vlada tvrdi da radi na mjerama za zaštitu i očuvanje ugroženih područja, ali za sada bez puno uspjeha iako je uklanjanje arheoloških artefakata zločin, kao i u većini drugih zemalja.
Sada prekrivena divljim raslinjem, regija kod sadašnjeg Korcea nekoć je bila dom grada Hija e Korbita ili “Sjene gavrana”.
Područje, smješteno uz padinu, posljednjih godina pustoše pljačkaši naoružani lopatama i rovokopačima u potrazi za rijetkim metalima i artefaktima.
“Ima ljudi iz svih regija koji hrle na ova mjesta”, rekao je 60-godišnji Axhem Lageshtari, tamošnji stanovnik.
“Svugdje kopaju. Nadaju se da će pronaći zlato, srebro ili druge dragocjenosti”, dodao je.
Područje je postalo poznato nakon što je 1980-ih pronađeno više od 600 srebrnih novčića, uključujući neke koji datiraju iz razdoblja vladavine Aleksandra Velikog.
Stručnjaci su rekli za AFP da su ilegalna iskopavanja otkrivena na gotovo svakom važnom arheološkom nalazištu u regiji, domu povijesnih nekropola, utvrda i drugih ostataka koji datiraju od brončanog doba do ranog srednjeg vijeka.
“Problem je posebno zabrinjavajući u Hija e Korbitu, važnom arheološkom gradu koji još nisu istražili arheolozi”, požalila se Rovena Kurti, voditeljica odjela za prapovijest na Institutu za arheologiju u Tirani.
“Oni oštećuju nalazište i pljačkaju baštinu”, dodala je Kurti.
“Nemoć”
Često se uništavaju znanstveni podaci i uklanjaju predmeti iz njihovog okolišnog konteksta što je potrebno stručnjacima za razumijevanje povijesti lokacije, objašnjava Cecile Oberweiler, bivša ravnateljica francusko-albanske misije u Korceu.
Sjeveroistočno od glavnog grada Tirane, unakaženi su ostaci crkve iz 11. ili 12. stoljeća.
Crkva Blažene Djevice Marije trebala je biti zaštićena kao spomenik kulture, ali to nije spriječilo uljeze da haraju tim prostorom.
“Možemo joj nadjenuti bilo kakvo ime, ali to je zapravo ruševina koju pljačkaju”, rekao je arheolog Skender Mucaj.
Pljačka tog nalazišta bila je posebno bolna mještanki Nori Braiai.
“Svakog utorka se dolazim moliti Djevici Mariji. Spasila je život mom bolesnom sinu, ali ja nisam mogla spasiti ovo nalazište”, rekla je 80-godišnja Braia kroz suze za AFP. Dodala je da se nada da će pljačkaše “progoniti nesreća”.
Stručnjaci upozoravaju da se zakonski ne poduzima dovoljno da se zaustavi pljačka.
Albansko ministarstvo kulture reklo je za AFP da su u tijeku napori u borbi protiv “nezakonite trgovine kulturnim dobrima”, što uključuje nacionalni akcijski plan predstavljen 2018. godine zajedno s inicijativama za bolju koordinaciju s međunarodnim organizacijama.
“Zatvaranje očiju”
Ne postoje službene procjene tržišne vrijednosti predmeta ukradenih iz Albanije.
No istraživači su sigurni da su neki artefakti dospjeli u ruke međunarodnih trgovaca pa prodani na aukcijama muzejima i privatnim kolekcijama u inozemstvu.
“To je bitka koju Albanija ne može voditi sama, odgovornost je i na vlastima drugih zemalja koje zatvaraju oči kada se ti predmeti izlažu u njihovim muzejima”, rekao je Neritan Ceka, arheolog i povjesničar umjetnosti.
Nedavna optužnica za urotu skrivanja podrijetla arheološkog blaga protiv Jean-Luca Martineza, bivšeg šefa pariškog Louvrea, naglasila je razmjere ilegalne trgovine antikvitetima.
Francuski arheolog Pascal Darcque rekao je da je problem široko rasprostranjen i da muzeji često ne shvaćaju ozbiljno proces provjere predmeta za prodaju i njihovo podrijetlo.
“Njihova prodaja mora biti blokirana, a ako se može utvrditi njihovo zemljopisno podrijetlo, predmet mora biti vraćen”, rekao je Darcque.
Izvor:pogled.ba