Tragediji kod Varaždina gdje je čovjeka napao roj stršljena, te je preminuo, ovih dana priča se i u Hercegovini jer preminuli Marijan Ljubić, kažu nam, vuče korijene s ovih prostora. O Marijanu se za života nije mnogo pričalo, osim u Gornjoj Voći, naselju u općini Donja Voća u Varaždinskoj županiji gdje je ovaj čovjek bio vrijedan zemljoradnik i poljoprivrednik, koji je uzgajao i razne vrste stoke i peradi pa bi prilikom svake svečanosti u tim krajevima i Marijanova purica bila na stolovima, piše Večernji list BiH.
Najednom mu pozlilo
Nažalost, taj dobri čovjek tragično je skončao dok je susjedu pomagao oko bala sijena. Njih dvojica su pomaknula jednu balu, a onda je izletio roj stršljena. Iako se na prvu nije činilo da će se dogoditi ono najgore, kada su se sklonili u obiteljsku kuću Marijanu je odjednom pozlilo. Prebačen je u bolnicu, ali mu nije bilo spasa. A o napadima stršljena proteklih godina govori se sve više i, nažalost, s vremena na vrijeme dogodi se ovakav tužan slučaj da netko premine od ujeda. Oni koji prate situaciju kažu da je toga i ranije bilo, međutim, kako rastu temperature i kako su klimatske promjene sve intenzivnije, tako se i našim prostorima približavaju višestruko opasniji azijski stršljeni, a i naši nisu bezopasni, sve ovisi o tome gdje ujede čovjeka i kakav je organizam da se obrani od napada. Slučajeva sa smrtnim ishodom ima i u BiH, a nedavno su liječnici poslali i upozorenje zbog nemilih događaja.
– Nije svejedno gdje stršljen ubode i je li to glava, vrat ili periferija. Stoga treba voditi računa o ponašanju na otvorenom prostoru, posebice ako se odlazi u šumu. Kukci se lako mogu zavući u boce ili limenke, pa tu treba voditi računa. Šumski radnici, pa i ribiči, obično budu sami, tako da je svakako uputno pokraj sebe imati mobilni telefon da u slučaju potrebe mogu nazvati pomoć – stoji u jednom od priopćenja. Ivica Mišin, koji uništava gnijezda stršljena, još ranije je kazao medijima da ovo danas više nije onaj naš autohtoni stršljen. Naime, prije desetak godina došlo je do križanja azijskog stršljena s našim i došlo je do mutacije, pa su sada dugački oko pet do šest centimetara, centimetar široki i imaju crno-žute pruge, na leđima su smeđe boje.
– Iako neki znanstvenici uporno tvrde da mutacije nema, imao sam i dokaz da se to dogodilo. Naime, na jednoj kući bila su tri legla stršljena, i to jedno pravog azijskog stršljena te dva legla mutacije – riječi su Ivice Mišina koji zna ukloniti i po 300 gnijezda stršljena. Stršljen prvo ugrize osobu, a onda zada do 40 uboda tijekom kojih konstantno izlazi otrov koji čuva u dvije vrećice. Čak i zdrava osoba nakon toga zna dobiti povišenu temperaturu, svrbež, oteklinu… Njihovoj najezdi pomažu izrazito visoke temperature, a ako se naiđe na gnijezdo stršljena, to može biti iznimno opasno jer ih tu čak može biti i do 700.
Otežano disanje
– Moraju biti pažljivi oni koji su doživjeli alergijske reakcije, pogotovo tada moraju paziti kad idu u prirodu kako bi se onda obukli zaštitno, a, naravno, kod nekih koji su imali anafilaktičke reakcije, njima je preporuka da nose adrenalinske šprice kad idu u prirodu – riječi su liječnika Mladena Hrona. A ako se pri ubodu pojavi naglo crvenilo, otežano disanje ili dođe do pada tlaka – tada je važna svaka minuta i odmah treba potražiti hitnu pomoć – navodi se u preporukama. I nisu samo stršljeni opasnost u ovim ljetnim mjesecima. Niz je većih opasnosti, poput zmija, a poskok je jedini smrtonosan u našim krajevima ili pak pauka poput crne udovice. Ali, valja imati na umu da ove životinje napadaju samo u krajnjoj nuždi, kada se osjećaju ugroženo…
Izvor:vecernji.ba