Već od 5. rujna na snagu stupa obezno dvojno iskazivanje cijena, u eurima i kunama. Obveza dvojnog iskazivanja cijena i ostalih vrijednosti ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena, a trebala bi ljudima omogućiti da se lakše priviknu na cijene i druge novčane iskaze vrijednosti iskazane u euru.
Za preračunavanje kuna u eure koristi se isključivo fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna za euro u punom brojčanom iznosu s pet decimala.
Kako se datum za dvojne cijene približava, tako se čini da je sve više pitanja u vezi toga: Što će biti s plaćama tijekom dvojnog prikazivanja cijena i u trenutku uvođenja eura, trebaju li se mijenjati ugovori o radu koji plaću imaju iskazanu u kunama, tko je izuzet iz prikazivanja dvojnih cijena? Sve treba ‘štimati’, a ogroman je još posao pred nama ove jeseni. Na neka od pitanja koja zanimaju obične građane odgovorili su iz Hrvatske narodne banke:
“U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i ostalih naknada dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Poslodavac je dužan na ispravi o isplati plaće i drugih naknada za kolovoz 2022. iskazati ukupan iznos u kuni i u euru, ako plaću isplaćuje nakon 5. rujna. Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koje se isplaćuju od 1. siječnja 2023. isplaćuju se u euru.
Ugovori o radu
Zbog uvođenja eura nije potrebno mijenjati ugovor o radu. Ugovor ostaje na snazi, pravno je valjan, samo se ugovorena svota plaće smatra svotom ugovorenom u eurima. Ako u vrijedećem ugovoru o radu nije ugovoren iznos plaće, već su se stranke umjesto ugovaranja plaće i drugih novčanih prava pozvale na pravilnik o radu ili kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca, ugovor ostaje na snazi jer se i iznosi plaće u pravilniku o radu i kolektivnom ugovoru smatraju važećima, samo preračunatima u eure prema propisanom konverzijskom tečaju. U ugovorima o radu koji će se sklapati od 1. siječnja 2023. odnosno od datuma uvođenja eura ako to bude kasniji datum, iznos plaće i možebitnih drugih novčanih prava mora biti ugovoren u eurima.
U propisanom razdoblju prije i nakon početka primjene eura kao službene valute poslovni subjekti imaju obvezu dvojnog iskazivanja novčanih iznosa sadržanih u dokumentima i informacijama koje dostavljaju potrošačima. U okviru toga, u razdoblju dvojnog iskazivanja i poslodavcima su propisane određene obveze. Razdoblje dvojnog iskazivanja trajat će od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. Počevši od plaće za kolovoz, ako se plaća isplaćuje 5. rujna 2022. ili poslije, poslodavci su obvezni u ispravi o obračunanoj plaći koju uručuju radniku svotu neto plaće iskazati u dvije valute, u kunama i eurima, uz navođenje fiksnog tečaja konverzije.
Što ne mora biti dvojno
Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se i na isplaćene otpremnine, za koje se također radnicima uručuje isprava o obračunanom i isplaćenom iznosu. Ako se u ispravama iskazuju i drugi primici, kao npr. naknada za prijevoz, naknada za prehranu, i njih je potrebno dvojno iskazati.
Obustave iz neto plaće koje poslodavac provodi prema Ovršnom zakonu ili na temelju upute primljene od radnika ne treba dvojno iskazivati. Na primjer, ne treba dvojno iskazivati ovrhu na plaći, ustegnutu sindikalnu članarinu, sindikalne kredite i druge ustege iz neto plaće.
Dvojno se iskazuju samo iznosi koji se isplaćuju radniku. Ako se radniku određeni novčani iznos usmjerava na dva računa (tzv. redovni tekući račun i zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima), svaki iznos treba dvojno iskazati. Ako se u istoj ispravi osim plaće i naknade plaće iskazuju i drugi primici, dvojno treba iskazati ukupnu svotu primitaka koji se isplaćuju radniku. Nije potrebno svaki pojedinačni primitak naveden u istoj ispravi iskazivati u dvije valute, već ukupnu svotu namijenjenu za isplatu radniku.
Bruto plaća i davanja
Bruto iznos plaće i javna davanja koja se obračunavaju i plaćaju iz plaće i na plaću (doprinosi iz plaće, doprinosi na plaću, porez na dohodak i prirez) sadržana u ispravi o isplaćenoj plaći, naknadi plaće i u ispravi o isplaćenoj otpremnini ne treba dvojno iskazivati. Za plaće koje se isplaćuju do kraja prosinca 2022. ti će se iznosi iskazivati u kunama, a za plaće koje se isplaćuju od 1. siječnja 2023. u eurima.
To podrazumijeva da plaća za prosinac 2022., koju većina poslodavaca isplaćuje u siječnju 2023. godine, mora biti obračunana u eurima, a samo neto iznos treba u ispravi o plaći iskazati dvojno: u eurima i kunama. I obrazac JOPPD u siječnju 2023. dostavljat će se Poreznoj upravi s financijskim podacima iskazanima u eurima. Plaća za prosinac 2022. poslovni je rashod 2022. te se u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima poslodavca iskazuje kao rashod 2022., u kunama, piše Lider.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena odnosi se na poduzeća, trgovine, banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora, odnosno sve one koji su u izravnom odnosu s potrošačima. Osim na račune u trgovinama, kafićima, račune za komunalne usluge, porezna rješenja, cjenike i kataloge, promotivne materijale na internetskim stranicama, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i u izvješćima o isplati plaća, mirovina, socijalnih naknada, stanju bankovnih računa, štednje, kredita, izvješća o vrijednosti udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima…
Kiosci, štandovi, tržnice
Predviđene su i iznimke od dvojnog iskazivanja cijena, koje vrijede za taksimetre, toteme i panele benzinskih crpki, Hrvatskih autocesta… ali se prilikom izdavanja računa cijena mora dvojno iskazati, u kunama i eurima. Automati i samoposlužni uređaji izuzeti su od obveze dvojnog iskazivanja, ali ako se na njima može dobiti račun, on mora biti dvojno iskazan.
Iznimke od obveze dvojnog iskazivanja cijena vrijede za prodaju putem automata, na kioscima, na štandovima i klupama na tržnicama i izvan tržnica, unutar trgovačkih centara i ustanova, za pokretnu prodaju, u proizvodnom objektu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava i privatnog iznajmljivača koji pruža ugostiteljsku uslugu u domaćinstvu, prigodnu prodaju na sajmovima i izložbama…
Iznimke vrijede i za slučajeve kad bi dvojno iskazivanje uzrokovalo nerazmjerne troškove, kao što su reklamni cjenici na ulazu benzinskih crpki, fiksni paneli i ostali fiksni stupovi s iskazanom cijenom, agregati i električne punionice, taksimetri, TV sučelja u svrhu prodaje usluga, zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga, kuponi za popuste, kuponi u vrijednosti vraćene robe, uređaji za samoočitavanje cijena u trgovini, igre na sreću, zabavne igre, cijene zrakoplovnih karata te cijene na vagama i naljepnicama s vaganim bar-kodom.
Poštanske marke, frankirane markice, državni biljezi, lutrijske igre s unaprijed utvrđenim rezultatom, kuponi za popust, kuponi u vrijednosti vraćene robe, ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, prepaid bonovi, vrijednosne kartice, poklon-kartice, knjige i druge periodičke publikacije, službeni obrasci i tiskanice, koji su bili tiskani ili u prodaji prije uvođenja eura i na kojima su cijene u kunama, koriste se i nakon uvođenja eura do potrošnje zaliha, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.
No ukupni iznosi na računima za ove proizvode moraju se dvojno iskazati, u kunama i eurima.
Prosječna mirovina
Posljednju kunsku isplatu primit ćemo u prosincu za studeni ove godine, a u siječnju iduće godine sve isplate bit će u eurima.
Prosječna hrvatska plaća od 7690 kuna, iznosit će 1020,64 eura.
Umirovljenici, njih 953 tisuće, koji primaju prosječnu mirovinu od 3050,61 kunu imat će mirovinu 404,88 eura.
142 tisuće umirovljenika prima mirovine manje od 2000 kuna ili 265,44 eura. Prosječna mirovina 687 saborskih zastupnika i ministara puno je veća – 10.688,74 kune mirovine, što je 1418,64 eura, izračunala je Slobodna Dalmacija.
Izvor: narod.hr