Na 13 milja od Komiže smjestio se Brusnik, mali vulkanski otok koji predstavlja geološko blago Dalmacije. Obzirom da su dalmatinska obala i otoci gotovo bez iznimki od vapnenca, Brusnik predstavlja vrijednu iznimku. Taj je otočić u prošlosti ribarima bio od velikog značaja.
Upravo su oko njega lovili ribu, ondje su se nalazili bazeni s jastozima, a služio im je i kao sklonište. Na Brusniku se mogu pronaći endemske podvrste guštera koje se ne mogu vidjeti nigdje drugdje na svijetu, a dom je i morskim pticama, kao i zečevima. Od iznimne je ljepote i plaža s tamnim šljunkom.
Dobre vijesti za Brusnik nedavno je objavio i UNESCO Geopark Viški arhipelag. Naime, odobrena su im financijska sredstva za projekt „Planet Brusnik“, što je velika stvar za otočić, kao i Lijepu Našu.
„Brusnik je jedinstven spomenik ribarske arhitekture koji je nedovoljno kulturno valoriziran, a projekt „Planet Brusnik“ doprinijet će promociji i očuvanju sveukupne baštine kroz izradu edukativnih materijala, poticanjem kulturnog stvaralaštva kroz dvodnevnu edukativnu radionicu tradicionalne vještine suhozidne gradnje, a poseban turistički doživljaj bit će plovidba sudionika radionice tradicionalnom komiškom lađom – gajetom falkušom“, otkriva Geopark Viški arhipelag te dodaje:
„Otok Brusnik nalazi se oko 13 NM (oko 23,5 km) od Komiže u pravcu zapad-jugozapad. Iako površinom malen, svega 0,049 četvornih kilometara, Brusnik je specifičan zbog svoje geološke, prirodne, kulturne i povijesne baštine. 1951. godine zaštićen je kao geološki spomenik prirode zbog magmatskog porijekla stijena od kojih je građen, što predstavlja veliku rijetkost na Jadranu budući da su otoci Jadranskog mora građeni uglavnom od karbonatnih stijena – vapnenca i dolomita. Otok Brusnik i otok Jabuka jedini su jadranski otoci građeni od magmatskih stijena, konkretno dijabaza.
Brusnik je otok koji „raste“. Konglomerate od oblutaka sa paleo-žala nalazimo sve do samog vrha otoka, što ukazuje na recentno izdizanje otoka. Brusničko žalo čine sive valutice dijabaza raznih veličina koje su u podmorju obrasle algama, čime ovo jedinstveno mjesto na Jadranu poprima izvanzemaljske kolorite.
U sredini otoka nalazi se klanac s depresijom koju popunjava more što su komiški ribari iskoristili te napravili od priručnih većih oblutaka bazene s morskom vodom za čuvanje ulovljenih jastoga, takozvane jastožere. Na njegovom velikom žalu vide se ostaci ribarskih kućica izgrađenih od velikih oblutaka dijabaza metodom suhozidne gradnje. Te minijaturne kućice nekoć pokrivene granjem bora s obližnjeg otoka Sveca služile su kao mjesta za soljenje plave ribe u barile te kao zaklon ribarima od sunca i vjetra. Na otoku ima nekoliko endemskih vrsta među kojima je najpoznatija brusnička crna gušterica“.
Otok Brusnik pripada ekološkoj mreži NATURA 2000, a od 2019. zaštićen je UNESCO oznakom kao dio UNESCO Geoparka Viški arhipelag.
Izvor:pogled.ba