Za udruge pacijenata nema dvojbe – 800 milijuna kuna manje od nameta za cigarete utjecat će na dostupnost zdravstvene zaštite. Pušenje, kažu, uzrokuje više od 12.000 preranih smrti u Hrvatskoj.
– Taj dio trošarine je znakovito ulagan u zdravstvo i treba biti uložen u zdravstvo i zdravstvenu zaštitu. Uzeti ga samo za financiranje potreba države je nekako gaženje svih principa po kojima je to do sada primjenjivano, rekao je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Ukupan iznos od trošarina na duhan veći od milijardu i pol kuna ionako nikad nije u cijelosti uplaćen u zdravstveni proračun, izvijestila je Ruža Ištuk za Dnevnik HTV-a.
– Tih 800 milijuna kuna je jedan značajan iznos za sustav zdravstva i mogli bi ga usporediti s proračunom ili gotovo s proračunom jednog manjeg KBC-a u Hrvatskoj, naglasila je Ana Bobinac, voditeljica centra za ekonomiku zdravstva i farmakoekonomiku, Ekonomski fakultet Rijeka.
Pregovori o izmjenama i dopunama zakona još traju, u udruzi poslodavaca u zdravstvu naglašavaju. Financijska stabilnost temelj je nove reforme zdravstvenog sustava.
– Nije neka prevelika novost da ministarstvo financija nastoji relativizirati svoje obveze kroz nova zakonska rješenja prema MZ i HZZO-u i mi se nadamo uistinu da do toga neće doći, rekao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske te dodao da obaveza mora biti jasno definirana zakonom, zdravstveni sustav mora imati svoja autonomna sredstva koja su dostatna za funkcioniranje zdravstvenog sustava jer to nije pitanje sustava to je pitanje hrvatskih građana, kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.
S druge strane, upitno je i hoće li se obveza države prema zdravstvu s oko 4,2 milijarde kuna povećati na pet milijardi?
– Ako ćemo podizati odnosno racionalizirati sustav zdravstva, onda bi po meni bilo puno mudrije to činiti kroz unapređenje sustava upravljanja ustanovama u zdravstvu pa podizati razinu troškovne učinkovitosti, dakle da na postojećoj razini zdravstvene potrošnje dobijemo više boljih ishoda, dulje preživljenje, naglasila je Ana Bobinac, voditeljica centra za ekonomiku zdravstva i farmakoekonomiku, Ekonomski fakultet Rijeku.
Izvor:pogled.ba/hrt.hr