Sektor za farmakovigilansu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH) zaprimio je dosad 22 prijave neželjenih reakcija, poslije cijepljenja protiv COVID -19 primljene u BiH, a kvalificirane su kao “non serious” (nije ozbiljno).
Kako je kazao za Fenu direktor ALMBiH Aleksandar Zolak, prijavljeni simptomi su uobičajene reakcije na cjepivo, a to su povišena tjelesna temperatura, groznica, osip, bol na mjestu administracije, glavobolja, umor, proljev prolongirani, sa oporavkom bez posljedica.
“Ukupno 18 prijava neželjenih reakcija bilo je na cjepivo, zaprimljenu po osnovu Sporazuma o donaciji između Vlade Republike Srbije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, od 2. ožujka ove godine. Za cjepivo iz Covax programa opskrbe, proizvođača BioNTech Manufacturing GmbH, zaprimljene su četiri prijave. Jedna je zaprimljena prijava, sa oporavkom u tijeku”, kazao je.
Direktor Zolak dodaje da su zaprimljene i dvije prijave neželjenog djelovanja, državljana BiH koji su cijepljeni u Srbiji, na cjepivo Covishield, Serum institute Indija.
“Svaka prijava neželjenog djelovanja na cjepivo postaje dio važnih informacija za procjenu sigurnosti cjepiva”, kazao je Zolak.
Dodaje da pacijenti koji su cijepljeni i imaju neželjene reakcije poslije cijepljenja, trebaju to prijaviti zdravstvenom radniku (liječniku, apotekaru).
Podsjeća da je liječenje bolesti COVID-19 simptomatsko, ne kauzalno. To znači da nema lijeka koji liječi bolest, postoje lijekovi kojima se ublažavaju simptomi bolesti.
“Lijek koji se koristi protiv bolesti je cjepivo, kao profilaksa odnosno preventiva bolesti. Cjepivom se stvara pasivni imunitet, kojim se osigurava da ljudski organizam ne razvije bolest nakon kontakta sa virusom”, naglasio je.
ALMBiH na svojoj web stranici naglašava da mjesta, na kojima se vrši cijepljenje, moraju biti opremljena anti-šok terapijom. Na dan cijepljenja, pacijenta mora pregledati ljekar, obavezni su opšti pregled i mjerenje tjelesne temperature. Ako tjelesna temperatura prelazi 37°C cijepljenje se ne vrši.
U uvjetima pandemije rad u ALMBiH je organiziran na način da se smanji broj prisutnih u prostorijama agencije, a da procesi teku neometano. U Kontrolnom laboratoriju rad je organiziran u smjenama, a u ostalim sektorima, gdje je bilo mogućnosti za takvo organiziranje i želje uposlenih, rad je organiziran od kuće.
ALMBiH se, kaže Zolak, godinama suočava s nedostatkom stručnog kadra. Za vrijeme pandemije svi zaposleni ulažu dodatan trud i napor da se procesi odvijaju neometano, bez obzira na vanredne okolnosti.
“Naš zadatak je očuvanje javnog zdravlja kroz osiguravanje kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova i medicinskih sredstava. Planovi su vezani za izazove s kojima se suočavamo, a to je nedostatak stručnog kadra. Dok ne dobijemo podršku vlasti i ne riješimo problem u vezi nedostatka stručnog kadra, ne možemo praviti planove”, kazao je direktor Zolak.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je ujedno i Nacionalni centar za praćenje neželjenijih efekata lijekova u Bosni i Hercegovini.
Punopravna je članica WHO-UMC mreže nacionalnih centara za praćenje neželjenih efekata u svijetu, te jedina ima pristup WHO-UMC bazama za globalno prijavljivanje i praćenje neželjenih efekata iz Bosne i Hercegovine.
IZVOR: bljesak.info
