MARKO BRKLJAČA trebao je biti budućnost Hajduka, barem su ga tako doživljavali Hajdukovi navijači nakon što ga je ugledni Guardian uvrstio među 60 najtalentiranijih klinaca na svijetu. No umjesto da bude jedan od glavnih igrača Hajduka, Brkljača je ovih dana postao igrač Dinama, s kojim je potpisao višegodišnji ugovor nakon što mu je onaj s Hajdukom istekao.
Da Brkljača neće nastaviti karijeru u Hajduku, bilo je jasno u veljači kad je klub iznenada objavio da igrač na ljeto odlazi s Poljuda. Hajdukov sportski direktor Mindaugas Nikoličius je nakon utakmice juniorske Lige prvaka protiv Atletico Madrida rekao da se s Brkljačom i njegovim predstavnicima nisu mogli dogovoriti.
“Želim pojasniti situaciju vezanu uz Marka Brkljaču. On i njegovi predstavnici nisu prihvatili našu ponudu i Marko će na ljeto postati slobodan igrač. Prvu ponudu smo mu dali prije deset mjeseci, međutim njegovi roditelji i predstavnici imali su nerealne zahtjeve. Smatram da smo mu kao klub pokazali poštovanje, on je ovdje deset godina, dva puta je bio na pripremama s prvom momčadi i gotovo godinu dana trenirao s prvom momčadi”, rekao je Nikoličius pa dodao:
“Uvijek mi je u razgovorima govorio da želi ostati u Hajduku, ali njegovi predstavnici pred nas su postavili nerealne zahtjeve kojima nismo mogli udovoljiti. Dali smo mu najbolju moguću ponudu, jednaku onima koje dajemo ostalim top talentima iz naše Akademije.”
Brkljačin otac inzistirao da izađe u medije
Utakmica s Atleticom bila je zadnja koju je Brkljača odigrao u dresu Hajduka, a nakon toga više nije bio član nijedne momčadi, nego mu je samo dopušteno da trenira do isteka ugovora. Kad je objavljen njegov prelazak u Dinamo, igrač i njegova obitelj postali su meta uvreda na društvenim mrežama.
Kad je njegov sin stavio potpis na ugovor s Dinamom, o čitavoj situaciji s Hajdukom, počecima njegova sina u tom klubu i razlozima rastanka progovorio je Markov otac Oliver. On je osobno inzistirao na tome da iznese svoju stranu priče s naglaskom da slobodno napišemo sve što je rekao od riječi do riječi.
“Ja sam ovaj dan čekao pet mjeseci. Nisam niti smio niti želio ništa govoriti dok je Marko bio pod ugovorom s Hajdukom, ali sad mogu i ispričat ću vam sve, od prvog dana kad je Hajduk vidio Marka”, rekao je Oliver Brkljača.
Hajduk je njegova sina Marka, kaže Oliver, prvi put vidio na turniru u Pakoštanima u proljeće 2014. godine na kojem je Marko nastupao sa svojim klubom Velebitom. On i njegov vršnjak Josip Baturina, obojica 2004. godište, bili su sjajni na turniru 2002. godišta, a nakon završetka turnira Hajdukovi treneri Ante Bašić i Milenko Bikić tražili su po tribinama očeve te dvojice klinaca.
“Rekli su nam da se naši sinovi sviđaju Hajduku i pitali su nas da li bismo ih koji put doveli na neki trening, turnir ili utakmicu. Mi smo rekli ‘Zašto ne?’ i izmijenili smo podatke, a oni su se šokirali kad smo im rekli da su Marko i Josip 2004. godište. To ih je oduševilo i mjesec ili dva kasnije zvali su nas na prijateljsku utakmicu sa Solinom. Nakon toga su nas pitali da dođemo na jedan trening, pa na drugi, pa na treći, pa na turnir…
Na sve to djecu smo vodili o vlastitom trošku. U početku to nije bilo prečesto, ali 2015. godine zvali su nas sve češće, svaki drugi ili treći dan. Nekad bih ih vozio ja, nekad on, nekad njegova žena, tko god je mogao. U 2016. je to bilo svaki drugi dan. Ja sam bio obični radnik s po jednom voćarnom u Benkovcu i Obrovcu i ja to više nisam mogao financirati”, priča Brkljača i nastavlja:
“Sastali smo se s gospodinom Bašićem i rekli smo mu da mi više nemamo novca da financiramo ta putovanja. Od Benkovca do Splita i nazad je 250 kilometara, tko će to plaćati? Rekli su nam da nam mogu platiti tisuću kuna putnih troškova. Tisuću kuna? To je za dva-tri putovanja, a mi smo išli svaki drugi dan. Dizao sam se u dva sata u noći, radio po štandovima do podne i onda došao kući, spremio maloga za trening i na trening u Split.
Nikad me nitko nije pitao imam li novac za to, a morao sam se i zaduživati jer nisam mogao to financirati. Više od četiri godine smo u prosjeku svaki drugi dan išli iz Benkovca u Split, moja ili obitelj Josipa Baturine. Pokrivali smo jedni druge koliko smo god mogli. Ništa nismo tražili, borili smo se sami.”
Zatvorili obrt i preselili se u Split
Brkljača nam priča da je Hajduk nakon nešto više od četiri godine želio registrirati njegova sina i Josipa. S Poljuda su nazvali Olivera i rekli mu da obojicu žele preseliti u Split, i to u sobe na Poljudu u kojima bi spavali.
“Kako su oni mislili djecu od 13-14 godina staviti same u sobe na Poljud? Tamo su dvije sobarice i iza tri sata nema nikoga. Što ako se razboli? Ako dobije temperaturu? Tko će mu pomoći? Portir koji sjedi dolje na ulazu? Hoće li mene zvati iz Benkovca da dođem? Naravno da to nismo prihvatili.
Ja sam predložio da s njima dvojicom u Split dođe moja majka i da ih čuva. Tako je i bilo. Klub im je našao stan, plaćao ga je i dao im je stipendiju 1600 kuna. Ona je tu bila dvije godine, ali nije ih više mogla toliko paziti. To su već djeca od petnaestak godina i nije to više moglo funkcionirati”, kaže Oliver.
I dok je Marko postajao jedan od perspektivnijih igrača u Hajdukovoj akademiji, klub se zainteresirao i za njegova četiri godine mlađeg brata Luku, kojeg je, tvrdi Oliver, Hajduk pozorno pratio, a Luka je s klubom bio na nekim turnirima. Hajduk je predložio da otac vozi Luku na treninge iz Benkovca, što je Oliver odbio.
S Markom već odavno u Akademiji i Lukom na putu za istu, Oliver i supruga odlučili su zatvoriti svoj mali trgovački obrt u Benkovcu i preseliti se u Split s djecom kako bi ih mogli paziti i omogućiti im da mogu neometano trenirati.
“Jedino što sam od Hajduka tražio je da meni i supruzi nađu posao. Bilo kakav. Obični sam seljak koji živi na selu, radit ću što god, samo da možemo preživjeti. Pristali smo na stan u kojemu su dečki bili s bakom, to je četrdesetak kvadrata, i Andro Fistonić mi je u veljači 2020. rekao da je meni u Tommyju našao posao vozača, a ženi posao blagajnice. Sve smo se dogovorili i 1. ožujka smo preselili u Split”, priča Oliver.
Nudili mu plaću od 12.500 kuna
Marko je stipendijski ugovor s Hajdukom imao do kraja lipnja 2022. godine. Hajduk ga je želio produžiti, s tim da ugovor postaje profesionalan nakon što igrač postane punoljetan, i obitelji Brkljača poslao je prijedlog ugovora.
Oliver Brkljača na uvid nam je dao ugovor koji je Hajduk u ljeto 2021. godine nudio njegovu sinu i poslao mu ga e-mailom. U prvoj godini ugovora Brkljača je imao plaću od 12.500 kuna plus plaćen stan za njega i obitelj, a kroz tri sezone ta plaća narasla bi na 15.000 kuna. U ugovoru su bili još neki eventualni bonusi, poput onoga u slučaju da Brkljača odigra deset utakmica kao starter u prvoj momčadi, što je u tom trenutku bilo potpuno nerealno očekivati.
“Na sastanak s Jakobušićem i Nikoličiusom došli smo u srpnju 2021. godine. Ja sam im na sastanku rekao da nisam zadovoljan ponudom. Ne zbog financija, nego zbog toga što uopće ne znam gdje oni vide mojeg sina i kakav je s njim plan. Ništa o tome nije pisalo. No mi smo ugovor prihvatili. Nismo ni ja ni agenti tražili ni eura, ali smo zahtijevali postotak od sljedećeg transfera. Oni su rekli odmah da to nikome ne daju, a ja sam znao da daju i to uz puno veću plaću igraču. Osim toga, Jakobušić je po dolasku u Hajduk rekao da on s tim nema problema.
Dakle, lagali su odmah nakon dvije minute. Bili su šokirani i time i činjenicom da smo mi plaću prihvatili i to uz nula eura obitelji, nula eura agentima, ali da tražimo postotak prodaje i garanciju da će Marko trenirati s prvom momčadi i igrati u juniorima, a sljedeće godine igrati u prvoj momčadi.
U tom trenutku je Jakobušić rekao da mora na neki drugi sastanak jer mu je tajnica rekla da su ti neki ljudi došli ranije. Ostao je Nikoličius koji je tvrdio da će sve biti u redu i da ćemo naći rješenje i da se vidimo drugi put. Nisu čak ni djelovali pretjerano zainteresirano, nisu željeli gubiti previše vremena na sve to nego ako bude igrač, dobro, ako ne bude, nikome ništa”, kaže Brkljača.
To je bio zadnji službeni sastanak s ljudima iz Hajduka sve do jeseni, odnosno do nešto više od pola godine prije isteka Brkljačina ugovora sa splitskim klubom. U međuvremenu je, kaže, dobivao desetke poziva od jedne osobe.
“Jedan od glavnih razloga zašto je moj sin otišao iz Hajduka je ovaj koji ću vam sad reći. Pojavio se čovjek kojeg neću imenovati, ali ćete ga prepoznati. Bio je dugogodišnji igrač Hajduka, a sad je navodno vanjski suradnik, agent i veliki Jakobušićev prijatelj, što mi je osobno potvrdio. Nazvao me njegov suradnik i zvao me na kavu s tim čovjekom. Ja sam svaki put rekao da Marko ima menadžera i nije mi padalo na pamet raditi njemu iza leđa. Mjesec i pol su me zvali svaki ili svaki drugi dan, pozivi, poruke”, kaže Oliver.
Hajdukov vanjski suradnik znao sve detalje sastanka
Nakon svih silnih poziva Brkljačinom ocu je prekipjelo i odlučio se sastati se s tim agentom koji ga je kontaktirao preko svojeg suradnika. Dogovorili su se za sastanak na koji je Oliver Brkljača došao sam.
“Prvo što me pitao je imam li menadžera. Ja sam rekao da ja nemam, ali da Marko ima. On me pita: ‘Pa što ste onda došli?’ Ja kažem: ‘Pa zvali ste me! Htio sam odmah otići, ali ipak nisam.’ Onda me pitao jesam li zadovoljan Markovim menadžerom, a ja sam rekao da sam prezadovoljan. Onda mi je rekao da je on vanjski suradnik Hajduka i menadžer i jako dobar kućni prijatelj s Jakobušićem.
Znao je točan datum kad smo bili na sastanku u Hajduku, na tabletu mi pokazivao točne cifre koje su nam ponudili, što smo mi prihvatili i što smo tražili. Od A do Ž je znao što je tko govorio na tom sastanku. Rekao mi je da garanciju da će mi sin igrati ne mogu dobiti te da smo pojeli govno s time što smo pristali na ponuđenu plaću”, kaže Brkljača i nastavlja:
“Pitao me želim li da Marko ostane u Hajduku. Rekao sam da mi je to apsolutna želja, a on mi na to kaže da ako ne želim da ostane u Hajduku, da on za Marka ima dva kluba. Pa ako je vanjski suradnik Hajduka, radi li za Hajduk ili protiv njega!? Rekao mi je da mi može dogovoriti bolje uvjete s Hajdukom za Marka. Sjedili smo sat vremena, on je rekao da razmislim o tome i razišli smo se.
Nakon jedno mjesec, mjesec i pol dana Nikoličius i Jakobušić u Zagrebu zovu Markova menadžera na ručak i govore mu da sam ja po Splitu Marku tražio nove menadžere, da sam ja zvao onog čovjeka o kojem sam pričao, da sam mu rekao sve ono što je on meni rekao i da ja želim promijeniti agenciju. Oni su željeli posvađati mene i Markova menadžera da ja pređem kod tog vanjskog suradnika. Strašno mi je krivo što sam otišao na taj sastanak, ali sam odmah nazvao Markova menadžera i sve mu ispričao. Nakon toga je naš odnos bio malo poljuljan, ali nasreću smo sve uspjeli izgladiti i ostali smo zajedno.”
Od prvog sastanka s Hajdukovom upravom do sljedećeg prošlo je pet mjeseci. Jakobušić i Nikoličius su Markova oca i menadžera na sljedeći sastanak pozvali nekoliko dana prije prošlog Božića. Prije sastanka su Jakobušića pitali kako je moguće da je izvjesni vanjski suradnik znao sve detalje njihova sastanka u srpnju.
Jakobušić optužio Nadzorni odbor
“Rekao je da nije i da nema pojma tko je i da je možda netko iz Nadzornog odbora. To je odgovor predsjednika kluba – da je netko iz Nadzornog odbora prenio nekom drugom agentu sve detalje našeg sastanka. A ovaj njegov kućni prijatelj. Na tom sastanku u prosincu sam im rekao da ona njihova ponuda iz srpnja više ne vrijedi jer sam u međuvremenu, dok se oni nisu javljali, dobio ponude deset klubova, domaćih i stranih, za Marka.
Predložio sam im tri kontraponude. Prva je bila da mu garantiraju da će igrati iako sam znao da je to nemoguće očekivati, ali kakva je to šansa mladom igraču tri utakmice po sedam minuta i ajde u Solin na posudbu? Druga je bila bez garancija, ali uz plaću od 60.000 kuna mjesečno, a oni su rekli da to može jedino u zadnjoj godini ugovora i da nema šanse da bude od prve godine. Treća je bila da se nađemo negdje na pola od tih 60.000 kuna plaće i dvadeset posto od eventualnog transfera”, priča Brkljača u dahu i nastavlja:
“Oni su mi na to rekli da tražim znanstvenu fantastiku. Pitao sam ih kad oni misle da će Marko igrati, a Jakobušić kaže: ‘Kad se prodaju Biuk ili Ljubičić.’ Ja mu kažem: ‘Gospodine, Marko i Biuk i Ljubičić ne igraju uopće istu poziciju!’ On se okrene prema Nikoličiusu i pita ga je li to istina. On nije imao pojma koju poziciju igra Marko Brkljača. Rekao sam im da sam do 1. srpnja spreman pregovarati jer želim da mi sin ostane u Hajduku, a Jakobušić mi je rekao da to ne može tako i da Marko neće ići na pripreme u Portugal i da neće igrati ako ne potpiše ugovor.
Rekao mi je da mora potpisati ugovor prije početka priprema, a ako to ne napravi, da neće više konkurirati ni za juniore i da neće igrati. Rekao sam mu da sam spreman pregovarati s Hajdukom do kraja, ali da u trenutku kad to napravi krećem u pregovore sa svima drugima jer tu više nemam što tražiti. Rekao mi je da nije imao problem maknuti Miju Caktaša pa mu neće biti problem ni maknuti nas.”
Sljedeći sastanak s klubom Brkljačini predstavnici imali su desetak dana prije utakmice juniorske lige prvaka protiv Atletica u veljači. Uprava je na sastanak dovela i dva prvotimca Hajduka koji su došli kako bi savjetovali Marka i njegove ljude zašto ne bi trebali otići s Poljuda jer je za Brkljaču postojao ozbiljan interes velikih inozemnih klubova.
Nova Hajdukova ponuda nudila je početnu plaću od 20.000 kuna i Brkljačinim ljudima rekli su da takve uvjete ima još jedan igrač koji je blizu prve momčadi. Ocu Oliveru i agentu Nikoličius i Jakobušić su rekli da odluku moraju donijeti do utakmice juniora protiv Atletica. Dva dana prije utakmice Olivera je nazvao Mindaugas Nikoličius.
Ili potpis ili otpis
“Rekao mi je da Marko neće igrati ako ne potpiše ugovor. Ja sam mu rekao da sam u selu jer mi je majka bolesna. On je pitao da li mogu to ubrzati, a ja sam rekao da ne mogu to sam odlučiti, nego se moram konzultirati s obitelji i s Markom. Ako on pristane, potpisat ću jer je njegova zadnja i ja s tim nemam problem. Nazvao sam Marka i rekao sam mu što su mi rekli. Pitao sam ga želi li potpisati za 20 tisuća, a on je rekao da ne želi.
Nikoličiusu sam rekao da pričeka nakon utakmice jer sam želio da je Marko odigra, ali krivo mi je što sam to napravio jer je bio nikad lošiji. Nakon utakmice me nazvao Nikoličius i pitao što smo odlučili, a ja sam rekao da nećemo potpisati. Rekao je ‘znao sam’ i rekao mi da Marko više ne konkurira ni za jednu Hajdukovu momčad”, kaže Oliver.
Dan nakon utakmice Nikoličius je izjavio da su Brkljača i njegovi predstavnici imali nerealne zahtjeve i da Marko Brkljača više nije u planovima Hajduka te da je na ljeto slobodan igrač. To je bio zadnji kontakt nekoga iz Hajduka s Brkljačinim ocem, koji je ostao šokiran onime što je Hajdukov direktor rekao.
“Koji nerealni zahtjevi? Netko možda misli da sam ja pet milijuna nečega tražio. Neka oni slobodno pokažu, kao što sam ja pokazao vama, što sam ja tražio. Dao sam im tri prijedloga, nijedan im nije valjao. Nisu pristali na plaću od 60.000 kuna mjesečno. Dogovorili bismo se na pola i postotak od transfera, ali ni to im nije pasalo.
Oni su mislili da ja lažem da imam ponude drugih klubova, a najveći problem u cijeloj priči bio je što ja nisam želio promijeniti Markova menadžera za nekog drugog. Dovode nekog Fossatija od 30 ili koliko godina koji do zadnjeg časa čeka druge ponude pa prihvati Hajdukovu. Za njega imaju novac, a za igrače kao Marko nemaju”, rekao je Brkljača.
Nakon Nikoličiusove izjave, kaže Markov otac, krenuo je linč na njegova sina i obitelj. Hajduk je javno njegova sina otpisao i poručio mu da na njega više ne računa, a Nikoličius je rekao da je Brkljača imao nerealne zahtjeve. Marko je u klupskom restoranu sjedio sam i nitko nije smio sjediti s njim. Za jednim ručkom društvo mu je pravio jedan djelatnik kluba koji je nakon toga dobio otkaz.
Zahtjeve opisali nerealnima pa poslali još veću ponudu
Ni dva tjedna nakon toga, 24. veljače, Hajduk je poslao ponudu novog, znatno bogatijeg ugovora od onoga koji su nazvali nerealnim. Hajduk je po tom novom ugovoru, koji nam je Oliver Brkljača također dao na uvid, Marku nudio 10.000 eura mjesečne plaće uz eventualni porast u zadnjim godinama ugovora ako igrač ostvari određene ciljeve.
“Ma, da su ponudili milijun eura, ne bih prihvatio nakon toga što su napravili. To su poslali samo da se mogu oprati, a o tim ciframa prije nisu uopće pričali”, kaže Oliver koji u tom trenutku vadi još jedan ugovor koji je Hajduk poslao 14. travnja.
U njemu je identična ponuda kao u onom od dva mjeseca ranije iako u tom trenutku više nema nikakve komunikacije između kluba ni bilo koga iz kruga Marka Brkljače. Njegov otac čak je rekao da misli da su taj ugovor ponovno poslali greškom. Hajduku na ponudu uopće nije odgovorio.
“Čitavo to vrijeme u Hajduku je i moj drugi sin Luka koji je član pionira. Trebali su ići na turnir u Vukovar i večer prije puta mu je trener rekao da ga ne smije voditi u Vukovar. Luka dolazi kući u suzama, ne može doći do zraka od suza, ja sam mislio da ga je netko istukao. Kako možeš to reći djetetu? Valjda nazoveš oca da mu on kaže. Tom treneru su iz uprave rekli da Luku ne smije voditi na turnir i da ni on više ne smije igrati za Hajdukove pionire jer da ide iz kluba.
Ja sam pitao trenera odakle mu informacija da Luka ide iz Hajduka, a on mi kaže: ‘Pa to smo pretpostavili.’ Dan nakon što sam isprepadao tog trenera preko telefona, iz kluba šalju pismo Luki, 14-godišnjem djetetu, da na njega računaju i sljedeće godine. Pa kako ih nije sram?” priča Oliver i vadi pismo koje je Hajduk poslao njegovu sinu.
Dinamov interes za Brkljaču postojao je mjesecima, a kad je postalo jasno da Marko više neće igrati u Hajduku, klub je stupio u pregovore s Markovim predstavnicima. S Dinamom, kaže, puno pregovora nije bilo.
S Dinamom dogovor za pet minuta
“Ja sam se rodio s Hajdukom, ne postoji osoba koja više voli Hajduk od mene. Nitko ne voli Hajduk više od mene, ali ja svojeg Marka volim više od sto Hajduka. Ja sam svoje dijete sad doveo u Dinamo i to neće promijeniti ono što ja osjećam pa ni ako me 100 Bad Blue Boysa pretuče na ulici. Dinamo sam uvijek poštovao iako sam hajdukovac. Svom djetetu samo želim da da sve od sebe i da Dinamu da sve što može jer mu je Dinamo ponudio sve ono što mu Hajduk nikad nije ponudio.
Ali napravio je plan i program, gdje ga vidi, na kojoj poziciji, kako vidi njegov razvoj – sve. Sastanak s Dinamom je trajao pet minuta. Ja sam u jednom trenutku samo pitao ima li kakva garancija. Rekli su da nema, ali da ima to, to i to. To je bilo sve”, rekao je Brkljača i dodao:
“Njihov glavni cilj je posvađati mene i Markova menadžera jer oni ne rade sa svim menadžerima, nego samo s nekima. S njima će se lako dogovoriti. Ja bih se s onim njihovim suradnikom dogovorio vjerojatno odmah, ali ja s njim nisam želio imati posla. Ja znam da će oni sad sve ovo demantirati i reći da ja lažem. Izjavljivali su da su nam nudili iste uvjete kao Biuku i Ljubičiću. Rekao sam Nikoličiusu i Jakobušiću da mi pokažu crno na bijelo ako je to plaća koju imaju njih dvojica i ako je tako, potpisat ću odmah.
Govorili su mi da su imali ponudu za Marka od Cityja još prije godinu dana, a ja o tome nisam imao pojma. Kako mi možeš to ne reći? Ja imam sve dokaze kako su se oni iskalili na djetetu i njegovom bratu od 14 godina koji isto dolazi u Dinamo. Ti ljudi su zvijeri, slobodno to napišite. A onima koji su po komentarima pisali svašta o meni i mojoj obitelji poručujem da radim od svoje 18. godine i da nikad nisam bio gladan kruha niti se zaduživao dok nisam imao posla s Hajdukom.”
Brkljača nije jedini perspektivni igrač koji je u zadnje vrijeme otišao iz Hajduka. Junior Luka Bradarić raskinuo je ugovor i otišao u Istru. Mladi Mate Ivković otišao je u Romu, a Luka Kapulica postao je novi igrač Gorice. Upravo je Gorica bila jedan od klubova koji su bili jako zainteresirani za Marka Brkljaču.
“Svaka čast Gorici koja nam je dala sjajnu ponudu, ali da se ne uvrijede, Dinamo je ipak Dinamo. Način na koji nam je Gorica pristupila, prezentacija onoga što nude Marku i uvjeti su bili zaista fenomenalni i nikad ne reci nikad. Došli su k nama, nudili su Marku čak i garancije i puno bolje uvjete nego Hajduk. Ja se nadam da će moj sin jednog dana ostvariti svoju i moju veliku želju i zaigrati za Hajduk, ali ne dok su ovi ljudi u klubu i dok se radi tako kako se radi”, zaključio je Markov otac.
Hajduk: Brkljača iznosi stvari koje nemaju veze s istinom
Povodom ovog intervjua, javili smo se i Hajduku i zatražili njihovu reakciju. Nakon našeg upita klub se oglasio priopćenjem kojeg prenosimo u cijelosti:
Na dan završetka pregovora s igračem Markom Brkljačom i njegovim zastupnicima jasno smo i transparentno iskomunicirali razloge zbog kojih nije došlo do dogovora između dvije strane.
Degutantne optužbe koje je njegov otac Oliver Brkljača iznio u dijelu medija nemaju nikakve veze s istinom, HNK Hajduk ne funkcionira na takav način te ih sa zgražanjem odbacujemo.
Zbog svega izrečenog, prisiljeni smo pokrenuti odgovarajuće pravne postupke u svrhu zaštitite prava i integriteta Kluba, kao i institucije predsjednika te sportskog direktora Kluba.
izvor: index.hr