Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević u Studiju 4 HTV-a iznijela je svoje viđenje Nacionalnog plana oporavka, ali i aktualnih najava Vlade i koalicijskih partnera o radu nedjeljom i izmjenama Zakona o radu.
Jednostavna aritmetika
Zabrana rada nedjeljom donijet će manju zaposlenost i manja prava radnika – to je jednostavna aritmetika jer za manji broj radnih dana potreban je manji broj radnika, rekla je Vedrana Pribičević.
– Definitivno, očekujem da će se smanjiti i prava radnika jer znamo da su, primjerice u trgovini, plaće rasle zato što je nedostajalo radnika. Ako smanjite broj radnih dana, zasigurno će se smanjiti i plaće. Bitno je pritom naglasiti da ne rade svi radnici svaku nedjelju, uglavnom rade pola radnih nedjelja mjesečno, istaknula je.
Protivi se i uvođenju obvezne sindikalne članarine za sve zaposlene u javnim službama.
– Protiv toga sam jer se time krši ustavno načelo udruživanja. Ako želite pristupiti nekom sindikatu – morate platiti članarinu. Sindikalni sustav u Hrvatskoj zreo je za reformu i moramo se zapitati zašto broj članova sindikata pada. Međutim, nećete prihode očuvati ako svima u javnom sektoru nametnete da moraju plaćati članarinu iako ne žele biti članovi sindikata, kazala je.
Što se tiče izmjena Zakona o radu, kaže, nažalost na stolu je produljenje radnog vijeka. To je djelomično zato što postoje realni problemi u mirovinskom sustavu. I dalje pada broj radnika po umirovljeniku.
– Jedini način da konsolidirate sustav jest ili povećati broj osiguranika, tj. zaposlenih, ili produljiti radni vijek – da oni koji rade moraju raditi dulje, smatra Pribičević.
Na pitanje je li Hrvatska spremna na povlačenje novca iz europskih fondova i je li jasan Nacionalni plan oporavka, Pribičević je odgovorila da Nacionalni plan oporavka treba biti jasan građanima i da ga je Vlada puno prije trebala prezentirati i stručnoj javnosti i svim dionicima koji u njemu sudjeluju – i sindikatima i udrugama civilnog društva.
– Vlada je to napravila prekasno, smatra Vedrana Pribičević.
Dosadašnje slabo povlačenje novca iz europskih fondova ilustrira slabe institucionalne kapacitete koje ima državna administracija. Isti posao radi se u privatnom sektoru, s konzultantima, za puno veću plaću i onda u državnoj administraciji nemate više ljude koji žele raditi tako odgovoran posao za realno niske plaće. Jednostavno, ne možete institucionalno pokriti toliku količinu projekata koje biste trebali povući, objasnila je probleme s povlačenjem novca iz EU fondova.
Privatni sektor u projektima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
– Razvidno je iz svega dosad prezentiranog, a i iz onoga što je premijer rekao, da privatni sektor u projektima Nacionalnog plana oporavka treba fingirati kao dobavljač – kroz javne nabave, rekla je. Dodala je kako ona osobno, a i većina ekonomista to vidi kao veliki problem jer javne nabave zapravo su veliki generator korupcije u Hrvatskoj. Bit će puno preplaćenih s u konačnici vrlo lošim učinkom, ocijenila je.
Daljnje otvaranje domaćega gospodarstva ovisi o epidemiološkoj situaciji
– Da smo u Hrvatskoj na vrijeme počeli s cijepljenjem i da ono ide dobro, mi bismo u svibnju bili procijepljeni i spremni za početak turističke sezone. Međutim, Hrvatska ne može još jednu godinu preživjeti s manjim prihodima od turizma nego što ih inače ima, kazala je Pribičević.
Cijepljenje je prije svega veliki logistički problem, a procijepljenost zaostaje i u zemljama koje su naša emitivna turistička tržišta, pa je realno očekivati manji dolazak turista iz Austrije i Njemačke, kojima je Hrvatska autodestinacija.
Na pitanje jesu li mjere kojima Vlada pomaže ugostiteljima da prebrode krizu dovoljne da spase poslovanje, pa čak i radna mjesta, kazala je kako je problem što te mjere ne mogu trajati vječno.
– To je novac koji se prebrzo troši. Ako zemlje kao što je Njemačka već imaju probleme s financiranjem ugroženih sektora, onda, nažalost, ne vidim da će od rujna dalje biti moguće financirati ovaj polovični lockdown, objasnila je.
Sredstva vezana uz Nacionalni plan oporavka svakako jesu ona slamka spasa, posebno u slučaju da turistička sezona ne donese očekivane rezultate, kazala je i napomenula kako ne smatra da je Vlada izabrala dobar način da se taj novac “upumpa” u hrvatsko gospodarstvo.
– Puno bi bolje bilo da se daju tzv. grantovi, da se direktno daju nepovratna sredstva tvrtkama koje inoviraju i koje izvoze. To je instrument za koji postoje dobri empirijski dokazi da funkcionira. Bio bi to najpravedniji i najefikasniji način da se poveća produktivnost u Hrvatskoj, smatra Vedrana Pribičević.
Također, smatra da će se ići na daljnju privatizaciju dionica državnih tvrtki.
– To je ministar Marić spomenuo, ali na pomalo stidljiv način iz kojeg se to može iščitati. Vjerojatno na stolu jest i davanje dionica autocesta u koncesiju, međutim, pritom postoji velik otpor i sigurno to nije politički oportuno pitanje o kojem se razgovara prije izbora, rekla je.
Izvor:hrt.hr