Svakog prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme, kronične upalne bolesti dišnih puteva. Najčešća je nezarazna bolest među djecom i doživotni suputnik. Otkrivamo koja je učinkovita terapija te kojih se savjeta treba pridržavati.

Astma je najčešća plućna bolest. Iako već desetljećima postoji učinkovita terapija, još uvijek predstavlja veliko opterećenje zdravstvenom sustavu, ali ponajviše samom pacijentu.

– Ona ipak mijenja cijeli život tom bolesniku, mijenja profesionalni život. Neki zapravo ni ne dosegnu edukaciju koju bi mogli. Mijenja im društveni život. Moraju odustati od izleta i šetnje s prijateljima, od nogometne utakmice. Mijenja im i emocionalni život jer se moraju nositi s tim problemima, kaže prof. dr. sc. Sanja Popović Grle, dr. med., pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća, KBC Zagreb.

Stručnjaci vjeruju da najveći problem leži u prihvaćanju kronične bolesti, kakva astma i jest. Popović Grle ističe kako se, ako se naučite nositi s tim problemom i uzimate lijekove, s astmom može živjeti potpuni život.

– Mi imamo čak i olimpijske pobjednike koji imaju astmu, ali uzimaju redovito lijekove, kaže.

Vrlo je važno razlučiti astmu, alergijsku reakciju i bronhitis. Često se ti pojmovi miješaju i stvaraju zbrku u razumijevanju bolesti.

– Alergija je etiološki pojam i širi je pojam od astme. Kad god imamo astmu moramo tražiti alergiju i trebamo vidjeti je li naš bolesnik alergičan jer je to onda uzrok bolesti. Astma, međutim, može biti i nealergijske naravi. Bronhitis je klinički pojam. Bronhitis znači da netko kašlje i čuje mu se piskanje ili sviranje kod disanja. Bronhitis je zapravo najčešće znak akutizacije astme. Ali kad dođe kod akutizacije, znači kad se pacijent susretne s virusom, s bakterijom, s nečistim atmosferskim zrakom, s alergenima, onda nastanu simptomi poput bronhitisa, objašnjava Popović Grle.

Uzroci nastanka astme su brojni i ne do kraja poznati. Ipak, optimizam liječnicima daje vrlo učinkovita terapija. Velika većina bolesnika, uz uobičajenu terapiju, može promjenom životnih navika učiniti vrlo mnogo. Bitno je nepušenje, izbjegavanje prekomjerne tjelesne težine, kretanje… Uz fizičku komponentu, važno je obratiti pozornost i na psihičko zdravlje bolesnika, jer jedino tada možemo govoriti o uspješnom liječenju.

Više pogledajte u videu:

Izvor:hrt.hr

error: Content is protected !!