Međuresorna radna skupina, koja bi trebala raditi na izmjenama Izbornoga zakona BiH, ima vrlo male izglede za postići bilo kakav iskorak u ukupnome procesu reformi ako u njega ne budu uključeni predstavnici američke i europske administracije, piše Večernji list BiH.
Upravo su njihovi vodeći predstavnici u BiH Eric Gordon Nelson i Johann Sattler o tome progovorili na konferenciji posvećenoj izborima koju je organizirao Transparency International. Posebno su upozorili kako se izborna reforma blokira, kao i druge promjene samo zbog sebičnih interesa.
Manji format sastanaka
-Godina koja nije izborna trebala bi biti iskorištena za ove procese, ali konstantno postoje politički lideri koji opstruiraju takve reforme kako bi zaštitili vlastite interese, a najbolje vrijeme za promjene je uvijek sadašnje vrijeme te lidere treba pitati – ako ne sada, kada – istaknuo je američki veleposlanik.
Pritom je austrijski diplomat na čelu Izaslanstva EU-a u BiH i posebni predstavnik Johann Sattler istaknuo kako izborna reforma podrazumijeva provedbu presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu te Ustavnoga suda BiH.
– Za promjene koje će biti potrebne, posebno u smislu provedbe Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, bit će potrebna dvotrećinska većina i glasovi oporbe – rekao je Sattler. Za EU je, kaže Sattler, važno osigurati provedbu presuda jer svi građani BiH imaju pravo birati i biti birani, a zbog čega je vrlo jasno, naglašava, da se izbori predviđeni za sljedeću godinu ne mogu održati s ovakvim izbornim sustavom.
No, ako taj proces bude prepušten Međuresornoj radnoj skupini, jasno je da neće biti napretka o kojemu govore EU i SAD. Ponajprije stoga jer je više nego jasno da najveći dio bošnjačkih predstavnika u suštini podržava zadržavanje statusa quo ako promjene neće dovesti do ozakonjenja sustava kojim bi se omogućio nastavak preglasavanja Hrvata u FBiH ili pak potpuno slabljenje uloge Doma naroda, što praktično dovodi do istoga cilja – pretvaranja Hrvata u nacionalnu manjinu.
Uz Međuresornu radnu skupinu, važno je održati format susreta s političkim liderima koji mogu provesti reforme. Problem je sada da se predstavnici bošnjačkih stranaka utrkuju koja će više zakomplicirati odnose. I već su počele stalno viđane igrice o optužbama za izdaju nacionalnih interesa kako se ne bi ništa izmijenilo. No, europski i američki diplomati upravo upozoravaju da se sljedeći izbori ne mogu održati po diskriminirajućim odredbama s jedne strane, ali i nepostojanju zakonskoga propisa koji definira način biranja izaslanika u Dom naroda.
Time se nastoji provesti u djelo i sporazum o izbornoj reformi koji su potpisali hrvatski i bošnjački politički lider Dragan Čović i Bakir Izetbegović u lipnju prošle godine.
Svugdje sustav dominacije
Unatoč tome što je svima jasno kako svi zakonski prijedlozi moraju proći Zastupnički dom državnog Parlamenta odnosno gornjeg Doma naroda, gdje svi narod imaju potrebnu većinu kojom mogu podržati ili osporiti odluke, bošnjački zastupnici usprotivili su se uvođenju obvezne nacionalne većine unutar ove radne skupine.
U prijevodu to znači nastavak pokušaja da se ostvari sustav dominacije u odlučivanju uz većinu bošnjačkih predstavnika. Nikome nije jasno zašto se, osim politikantskih razloga, traži uvođenje snimanja, odnosno javnog prijenosa sjednica oko izmjena Izbornoga zakona.
No, i to je očito osmišljeno kako bi se uključenosti ispolitizirane javnosti, u kojoj jednaku ulogu ima i nevladin sektor, ali i Središnje izborno povjerenstvo, koji su se, nažalost, također svrstali uz određene projekte i projekcije, umjesto da budu otvoreni za pristup koji bi zajamčio najširi mogući konsenzus u BiH. A to se jedino može ostvariti samo ako se osigura da se nikojim slučajem ne naruše temelji mirovnoga sporazuma iz Daytona o jednakopravnim konstitutivnim narodima s jedne strane, a s druge da se zajamči jednaka dostupnost najviših državnih dužnosti svim građanima neovisno o njihovoj nacionalnosti.
Drugi kriterij već je ispunjen u svim tijelima koja baštine tzv. većinski sustav demokracije – jedan birač jedan glas – kroz rad općinskih i gradskih vijeća, županijskih i federalnih skupština do državnog Zastupničkoga doma.
IZVOR:VECERNJI.BA