U Knjižnici Ljubuški večeras je predstavljen roman “Ljubav i osveta u doba Hasanaginice” viteškog književnika Ante Zirduma u kojem se on poigrao pozadinom legendarne usmene balade koju su prevodili i kojom su bili fascinirani literarni velikani kao što su Goethe, Scott i Puškin.
Balada „Hasanaginica“ je odavno dio svjetskog kulturnog naslijeđa, a viteški književnik je u svom romanu proširio priču o Hasanaginici kroz niz fiktivnih i stvarnih likova i njihovih dogodovština.
Roman je to u kojem se susreću špijunski elementi i ljubavne sudbine, a karakterizira ga snažan antiratni narativ.
Ono što je zanimljivo je to da je autor dvore Hasanaginice smjestio u Ljubuški.
„Ima tu više teza (gdje bi se dvori Hasanaginice mogli nalaziti). Radnja se mora negdje događati, ja sam smjestio da se tu događa. Krenuo sam od toga da je obitelj Pintorovića, obitelj Hasanaginice od Ljubuškog, ali ne bavim se ja u romanu Hasananigicom, ona je tu sporedna priča“, ističe autor i dodaje kako njegov roman prati priču više malih likova, od kojih je glavni Hasanagin čehaja, vojni zamjenik, mladi poturica Emin, odnosno Ivan Batarilo.
Kako je istaknuo večeras, bilo je tijekom istraživanja lokaliteta za pisanje romana i raznih komičnih scena.
„Vinko (op. a. Herceg) mi je htio pokazivati gdje su ti dvori. Ja razmišljam, tamo je sve puno kamenja i zmija, pa mislim sebi, neću ja tamo, ja sam književnik, mogu ja smjestiti Hasanaginicu gdje god hoću“, opisao je večeras kroz smijeh autor.
A spomenuti Vinko Herceg je poznati ljubuški amater arheolog. Otkrio nam je kako u Prologu postoji jedan dio zaseoka Slivetine gdje se nalazi objekat zidan malterom koji se naziva kula Hasanaginica. „Ja sam još u djetinjstvu čuo o tome“, kaže on.
U predstavljanju knjige je sudjelovao i Marinko Brkić, publicist i turizmolog.
On ističe kako ovaj roman može pomoći u turističkom pozicioniranju Ljubuškog.
„Takozvani turistički identitet se zasniva na turističkoj priči. Ovo je jedna dobra podloga da bi budući turistički djelatnici mogli prodati priču o Hasanaginici kao turistički proizvod. U prvom redu jer se ona tiče Ljubuškog, jer su Pintorovići begovi bili ljubuški begovi. Ona se morala, nakon što ju je otpustio Hasanaga, vratiti majci u Ljubuški. Svatovi koji se kasnije prepričavaju, ti nesretni svatovi i balada, oni su morali poći negdje iz Ljubuškog“, kazao je Brkić.
U svakom slučaju večeras je iznešen niz zanimljivih tvrdnji, posebice ako se zna da se već nekoliko godina medijski nadmudruju turističke zajednice hrvatskih općina Vrgorca i Imotskog gdje je to ta Hasanaginica živjela i gdje su joj „otkrili grob“, svojatajući je svaka za sebe. Sada je očito kako i Ljubuški očito ima one koji lobiraju za ovaj grad kao mjesto porijekla Hasanaginice.
Sarajevska književnica Jasmina Hanjalić pak je rekla kako se nje posebno dojmio antiratni diskurs koji se provlači kroz roman.
„Ante Zirdum u većini svih svojih proznih djela provlači tu misao. Vjerujem da je misija književnika i uopće tog intelektualnog sloja da u svakoj prilici govorimo protiv rata jer rat nikome ne donosi dobro“, istaknula je večeras.
Inače, večerašnje predstavljanje je prošlo u opuštenoj atmosferi uz smijeh i razgovor, programom je moderirao mostarski pjesnik Ivan Brkić, a sve su pjesmom uljepšali učenici Glazbene škole Ljubuški.
Predstavljanje je upriličeno u okviru “Napretkovih ljubuških dana 2021.”, a organizatori istoga su bili HKD „Napredak“ Ljubuški i JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški.
Ivan Herceg / Radio Ljubuški