“Mišljenja sam i da je legitimno da se etničke grupe, u ovom slučaju konstitutivni narodi, ponovo nađu u tijelima koja donose političke odluke. Samo neka vrsta političkog brojanja krvnih zrnaca- mislim da to dugoročno neće biti dovoljno, izjavio je Christian Schmidt, novi visoki predstavnik u BiH za Deutsche Welle, kojeg, na tu dužnost nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a, već veleposlanici zemlja članica PIC-a. Intervju je objavljen danas, na dan kad je Scmidt stigao u BiH.
Politolog Danijel Vidović kaže za Hrvatski Medijski Servis kako je novoimenovani visoki predstavnik u intervjuu za Deutsche Welle želio ostaviti dojam da je svjestan težine aktualnog stanja u BiH te da posjeduje dovoljno osobne energije kao i političke potpore ključnih političkih aktera sa Zapada.
-U tom kontekstu imao je potrebu pohvaliti se da je on osobni izbor njemačke kancelarke Merkel kao i apostrofirati pojačan interes američke administracije za stanje na “Zapadnom Balkanu”. Sve bi to zvučalo puno uvjerljivije da je izrečeno desetak godina ranije. Danas, u novim geopolitičkim okolnostima ponovnih svrstavnja u suprotstavljene blokove, takve riječi zvuče prilično neuvjerljivo, kaže Vidović za HMS.
Međutim, u ovom trenutku, bez obzira na izrečeno i pokušaje da se pošalje koliko-toliko odlučna, a u isto vrijeme vrlo izbalansirana i pomirljiva poruka ostaje činjenica, kaže Vidović, da je autoritet visokog predstavnika u velikoj mjeri načet i potkopan diplomatskim aktivnostima Rusije i Kine, te dodatno narušen aktualnom krizom koju je uz blagoslov zapadnih ambasada izazvao Valentin Inzko nametanjem posljednje odluke čime je politička situacija u BiH dovedena do usijanja.
Schmidt je u BiH stigao upravo u trenutku kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon prema kojem Inzkove dopune Kaznenog zakona o kažnjivosti negiranja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i veličanja ratnih zločinaca se proglašavaju ništavnim na području RS.
-To je politička realnost, a ne mogu se oteti dojmu da je to i bio cilj kako istočnih tako i zapadnih aktera i njihovih domaćih igrača. Srpski političari, ohrabreni stavom svojih moćnih zaštitnika najavljuju bojkot visokog predstavnika. Vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi i koliko će se ova kriza još produbiti. U ovom kontekstu priča o Cipru više ne zvuči tako nerealno. Vidimo da neki bošnjački nezadovoljnici spominju Gazu i Zapadnu obalu…U svakom slučaju slijedi uzbudljiva jesen, procjenjuje Vidović.
Gledano iz hrvatske perspektive Vidović kaže kako nije pretjerano optimističan, pogotovo imajući u vidu, kako kaže, očitu nesklonost njemačkog establišmenta spram političkih težnji hrvatskog vodstva u BiH.
-S druge pak strane, pogotovo u kontekstu euroatlantske priče za koju su Hrvati u BiH jedini bez rezervi zainteresirani rekao bih da novom visokom predstavniku treba dati šansu da ispravi silne nepravde koje su nam njegovi prethodnici nanijeli a za to na raspolaganju, ukoliko postoji volja, ima mnoštvo alata, kaže sugovornik HMS-a.
Bez obzira na sve prljave kampanje i nastojanja da se političke težnje Hrvata kompromitiraju Hrvati ne traže, ističe Vidović, niti im treba išta više od implementacije onih modela upravljanja i zaštite kolektivnih interesa, kakvi se primjenjuju u višenacionalnim državama članicama Europske unije.
-To treba jasno i glasno artikulirati. Forsiranje ekonomskih ili populistički kazano životnih tema, umjesto rješavanja ključnih političkih tema od kojih je najaktualniji izborni zakon, samo je bacanje prašine u oči. Mislim da je svakom dobronamjernom promatraču, pa tako i visokom predstavniku jasno da u zemlji bez minimuma političke stabilnost pričati o ekonomskom prosperitetu nije ništa drugo do iluzija, a takvih smo se priča, pa i kroz famozni berlinski proces dosad naslušali i previše. Rezultat? Jedno veliko ništa. Red poteza u tom smislu je jasan – treba riješiti otvorena politička pitanja da bismo uopće mogli razgovarati o ozdravljenju ekonomije. Što prije to bolje, zaključuje Vidović.
/HMS/