Polja oko Osijeka prepuna su ambrozije. Uklanjanje ovog korova bilo je redovitije, no koronavirus i komarci potisnuli su ambroziju u drugi plan, a osoba alergičnih na pelud ambrozije i drugog bilja sve je više. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od 7 do 10% stanovništva pati od peludne alergije.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu.
Korovna biljka ambrozija je izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Sredinom kolovoza i rujnu cvjeta, a njezina pelud leti i do 300 kilometara.
Kako je osobama koje su alergične na pelud ambrozije i kako im pomoći doznali smo u razgovoru s voditeljicom odjela za aerobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Barbarom Stjepanović i pomoćnicom pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Helenom Marić Kačinari koje smo ugostili u emisiji Dobro jutro, Hrvatska:
Iskustva osoba alergičnih na amborziju
Vesna Albrecht Mihaljević rijetko boravi na otvorenom tijekom sezone alergija. Pelud ambrozije neprijatelj je njezina zdravlja. Nakon povratka s odmora odmah se zatvorila u stan.
– Najviše vremena provedem u klimatiziranom prostoru. Ne mičem se nigdje, a kad moram, naravno, uvijek imam zavezanu kosu, da što manje peludi dođe na mene. Kad se vratim izvana naravno, presvlačenje, pranje odjeće u kojoj ste bili, mijenjanje redovno posteljine, priča nam Osječanka Vesna.
I tako joj je već 14 godina. Cvjetanje ambrozije ovih dana na vrhuncu je. Tablete, različiti sprejevi i kapi mogu ublažiti simptome. Oni su kod svih isti:
– Curenje nosa, kihanje, bistri sekret, uz lokalnu svrbež nosa, svrbež očiju, suzenje, lošu kvalitetu života, poremećaje spavanja, smetnje koncentracije, navodi voditeljica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek doc. dr. sc. Višnja Prus.
Zamijetiti alergiju nije problem, no naći pravu terapiju već je druga priča:
– Na kraju naravno da sam prešla na nekakve lijekove koje je liječnica tražila zajedno sa mnom. Tražile smo pravu terapiju da bih mogla funkcionirati, dodaje Vesna Albrecht Mihaljević.
Važno je pacijentu pristupiti individualno, naglašavaju liječnici.
– Treba im omogućiti da upoznaju svoju bolest, da sa svojim liječnikom znaju procijeniti težinu simptoma, da na vrijeme počnu uzimati terapije, da se pridržavaju uputa, upozorava Višnja Prus.
Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice.
– Jednom riječju, potrebno ju je ukloniti na svim površinama gdje se pojavi! Apeliramo na sve građane i pravne subjekte na aktivno sudjelovanje u suzbijanju ambrozije kako bi osigurali kvalitetniji i zdraviji život alergičnim osobama te spriječili ili ublažili njezin štetni utjecaj na bioraznolikost i gospodarstvo, upozoravaju stručnjaci.
Pogledajte reportažu iz Osijeka:
Izvor:hrt.hr