U Otvorenoj čitaonici DHK Herceg-Bosne predstavljeno je književno stvaralaštvo Mate Grbavca. Voditelj programa bio je književnik Ivan Sivrić, a o književnom djelu Mate Grbavca govorila je književnica Blanka Kraljević.
Mate Grbavac je rođen 10. siječnja 1947. u Hardomilju, općina Ljubuški. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Ljubuškom, a Filozofski fakultet u Zagrebu (grupa: hrvatski jezik i književnost i filozofija). Nakon završetka studija radi u Gimnaziji Ljubuški, a povremeno je radio kao vanjski suradnik u gimnazijama u Čitluku, Čapljini i Vrgorcu. Obnašao je dužnost direktora u Radničkom sveučilištu u Ljubuškom, Domu za odgoj ženske djece i omladine u Ljubuškom. Na kraju radne karijere bio je ravnatelj Gimnazije Ljubuški. U dva mandata je bio predsjednik Crvenoga križa općine Ljubuški i Crvenoga križa ŽZH. Višestruki je darovatelj krvi.
Počinje pisati još u osnovnoj školi, a dolaskom u Gimnaziju Ljubuški pokreće školski list Chatedra, koji kasnije mijenja ime u Ljubuška mladost, a on je glavni i odgovorni urednik. Dolaskom u Radničko sveučilište pokreće kao glavni urednik Ljubuške novosti. Uz to radi kao vanjski suradnik u Večernjem listu, mostarskoj Slobodi i Vikendu. Kao glavni urednik, sa skupinom mladih ljubuških pjesnika objavljuje 1972. almanah Ars mea. Tada prvi put svoje pjesme u njem objavljuju kasnije afirmirani pjesnici Dijana Burazer, Zdravko Kordić, Miro Petrović, Mile Stojić, Mile Luburić, Munib Delalić i drugi, a i nekoliko Matinih pjesama iz srednjoškolskih dana.
Mate je do sada objavio pet zbirka pjesama (Na vratima knjige, Noćna svjetiljka, Radosna zvona, Žedni putnik i Nemir tišine) i romane: Pepine čudesne zgode (dječji roman), Svijetla strana sunca i povijesni roman Zemlja Hercegova. Objavljuje pjesme, pripovijetke, recenzije i književne osvrte u časopisima Motrišta i Osvit. Lektorira kako književna djela tako i znanstvene, putopisne i ine knjige. Suautor je nekoliko knjiga (Hardomilje – prošlost, ljudi i običaji, Iseljeništvo ljubuške općine, Fotomonografija starog Hardomilja). U Prištini mu je tiskana knjiga izabranih pjesma na albanskom jeziku. Pjesme su mu prevođene na engleski, talijanski i albanski jezik. Do sada je napisao više od četrdeset i pet recenzija književnih djela, a broj lektoriranih knjiga, publikacija, kataloga i putopisa je daleko veći. Tiskao je i tri nosača zvuka u kojim njegove pjesme recitiraju glumci pok. Toni Pehar, Dragan Šuvak i Branimir Vidić Flika.
Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Mostar. Trenutno radi na Ljubuškom pjesničkom zborniku, a za tisak je već pripremljena knjiga Poetska slikovnica. Pokretač je i organizator Ljubuškoga pjesničkoga maratona, jedinstvene pjesničke manifestacije na kojoj sudjeluju brojni pjesnici iz BiH i Hrvatske. Zastupljen je svojim ostvarenjima u čitankama za osnovnu školu.
Ivan Sivrić je pročitao Matim životopis i nekoliko izvadaka iz recenzija i osvrta autora koji su pisali o pojednim Matinim knjigama: Krešimir Šego, Zdravko Kordić, Višnja Kovač, Andrijana Perić, Anto Marinčić kao i sam Sivrić koji je bio recenzent romana Zemlja Hercegova, a i predstavljač romana Svijetla strana sunca u Ljubuškom.
Književnica Blanka Kraljević govoreći o autorovu književnom stvaralaštvu, najviše pozornosti je posvetila romanu Zemlja Hercegova. To je roman čija radnja je smještena u petnaesto stoljeće, to sudbonosno stoljeće za hrvatski narod, ali i za druge na ovim prostorima jer je turska sila rušila sve pred sobom. To je priča o vladarima Humske zemlje, velikim vojvodama Sandalju Hraniću i hercegu Stjepanu iz plemićke obitlji Kosača, ali i drugim osobama toga doba: kraljici Katarini, bosanskim kraljevima Tomašu i Tomaševiću, Jeleni Lazarević i dr. Roman je pisan u JA formi, likovi sami govore o sebi i drugima. Blanka je naglasila da se roman čita u jednom dahu.
Stihove, objavljene i neobjavljene čitao je Ivan Dugandžić član Kluba studenata hrvatskoga jezika „Franjo Milićević“ s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Nazočnima se na koncu obratio i sam autor govoreći o svom književnom putu, pogledu na život, ulozi književnosti u društvu, obrazovanju, oblikovanju kako čovjeka tako i društva. Završio je čitajući pjesmu Humačka ploča, pjesničkom viđenju početaka hrvatske pismenosti na ovim prostorima.
Izvor:pogled.ba