Proizvođači cementa, željeza, čelika, đubriva, aluminija i električne energije na Zapadnom Balkanu imaju nekoliko godina da se pripreme za CBAM – prekograničnu taksu na CO2, koja bi se trebala postupno uvesti od 2023. do 2026. godine.
Prekogranična taksa će se primjenjivati na uvoz robe iz zemalja koje nisu članice Europske unije. CBAM će se zasad plaćati na direktne emisije, ali na kraju prijelaznog razdoblja koji traje od 2023. do 2026.
Europska unija odlučila je da će se njen obim proširiti na indirektne emisije, kao i na druge proizvode. Proizvođači električne energije iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja zapadnog Balkana koji izvoze u EU, morat će plaćati taksu na CO2.
Profesor dr. Mirza Kušljugić za Faktor je pojasnio zašto i kako će se oporezivati emisije CO2.
– Najlakše je to pojasniti na proizvodnji struje. U Europskoj uniji prilikom proizvodnje struje za jednu proizvedenu tonu CO2 plaćaju 62 eura, na ovaj način se vrši oporezivanje na CO2. To definitivno znači da firme iz zemalja koje nemaju ovaj sustav oporezivanja imaju privilegovan položaj. Pretpostavimo da termoelektrana koja proizvodi struju u Europskoj uniji ima troškove proizvodnje 50 eura i na to moraju dodati 62 eura po proizvedenoj toni CO2. To se u Bosni i Hercegovini ne plaća i termoelektrane u našoj zemlji imaju ekstra profit – kaže Kušljugić.
– Zato se priprema uvođenje prokogranične takse u kojoj se kaže da će se prijave primati do 2023. godine od proizvođača struje u državama koje nisu u Europskoj uniji. Dakle, od 1. siječnja 2026. godine počet će se se naplaćivati taksa na CO2. Ako takse ne uvedu, svi proizvođači struje do ovog roka, na granici prilikom izvoza struje morat će platiti dogovorenu taksu. Isto se odnosi i na proizvođače cementa, željeza, čelika, đubriva i aluminija – zaključuje Kušljugić.
Europska unija je odlučila uvesti dodatne poreze i takse na trgovinu sa zemljama koje imaju neodgovornu klimatsku politiku. Izvoz iz takvih zemalja u Europsku uniju bit će praćen uvoznim carinama i drugim preprekama. Ne radi se samo o zaštiti vlastite industrije, koja je usred klimatske tranzicije, već i o poticaju drugim zemljama da počnu s odgovornim ponašanjem prema klimi, pojašnjenje je iz Europske unije, piše Faktor.
Izvor:faktor.ba