“Oni koji odlučuju o sadašnjosti i budućnosti Hrvatske napokon bi trebali uzeti lošu hrvatsku demografsku sliku u obzir i ne smatrati to usputnom problematikom”, rekao je demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc. Za HRT-ovu emisiju Studio 4 govorio je o demografskom slomu i utjecaju pandemije na mortalitet stanovništva Hrvatske.
Od lockdowna, potresa, škole na daljinu, brige o financijama te one osnovne za zdravlje i živote najmilijih, 2020. je bila među najsmrtonosnijim godinama. Državni zavod za statistiku izvijestio je da je lani sklopljeno najmanje brakova dosad i rođeno manje djece nego proteklih godina.
Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc kaže da je situacija vjerojatno i gora jer se o nekim podacima i ne govori i nisu statistički zabilježeni.
– U statistici nismo obuhvatili velik gubitak broja učenika osnovnih i srednjih škola. U nekim sredinama u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina izgubljeno je i više od 40 posto učenika, obrazložio je Šterc.
– Kad su svi demografski pokazatelji i trendovi negativni, to klasificiramo kao demografski slom. To sa sobom nosi niz posljedica na temeljne državne sustave, od mirovinskog i zdravstvenog do obrazovnog pa i financijskog, upozorio je demograf.
Kaže da bi oni koji odlučuju o sadašnjosti i budućnosti Hrvatske napokon trebali uzeti lošu hrvatsku demografsku sliku u obzir i ne smatrati to usputnom problematikom.
– Prirodni pad stanovništva dosad je najveći zabilježeni, prošle godine umrlo je gotovo 21 tisuću osoba više nego što ih se rodilo. To je otprilike 58 osoba dnevno. Kad se doda iseljavanje, to je još dodatnih 110 osoba po danu, kaže Šterc.
Šterc kaže da se spominjani “baby boom” nije dogodio jer u vrijeme ratova, pandemija i sličnih događaja nedostaje potrebne sigurnosti u društvu koja vodi ključnim obiteljskim odlukama te da se to nije moglo ni očekivati.
Izvor:hrt.hr