U protekla tri mjeseca docentice Nikolina Maleta, Jelena Jurčić, Nikolina Pandža i asistentica Tonina Ibrulj pohađale su online radionicu Science Communication and Public Engagement koja je rezultat suradnje British Councila u Bosni i Hercegovini, Sveučilišta West England-UWE Bristol i organizacije ThinkWrite.

Djelatnice SUM-a imale su priliku naučiti više o tehnikama koje im omogućuju približiti svoj znanstveni rad javnosti te izbrusiti komunikacijske vještine. S obzirom na to da sve četiri dolaze iz različitih polja društvenih i humanističkih znanosti, za SUM Sovu govorile su o iskustvu pohađanja jednog ovakvog kolegija.  

Nikolina Maleta je docentica  na Pravnom fakultetu, a u fokusu njezinog trenutnog interesa je pravni okvir post-covid poslovanja. Budući da je korona primorala gospodarstvenike i poslodavce na reorganizaciju poslovnih aktivnosti i prilagodbu novonastaloj neočekivanoj situaciji, smatra da bi upravo pojedinci iz naše akademske zajednice, koji se poput nje bave ovom materijom, trebali potaknuti zakonodavnu inicijativu ka novom regulatornom okviru poslovanja. Maleta je odabrala sudjelovati na radionici Znanstveno komuniciranje, jer joj je želja bila educirati se u tom području, saznati što znanstvena komunikacija podrazumijeva te ju pokušati implementirati u svoj akademski razvoj i istraživanje.

Jelena Jurčić je docentica na Studiju latinskog jezika i rimske književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Tajnica je sveučilišnog časopisa za društvene i humanističke znanosti Mostariensia te voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta. Ne samo iz osobne znatiželje i usavršavanja, nego i u svrhu poticanja međunarodne suradnje i mobilizacije nastavnoga osoblja, odlučila je sudjelovati u prvoj radionici ove vrste. Za SUM Sovu je kazala kako je za ovu radionicu saznala nakon što je dobila obavijest od Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru kojom je trebala potaknuti nastavnike na svojoj ustrojbenoj jedinici.

Nikolini Pandžadocentici na Studiju njemačkog jezika i književnost Filozofskog fakulteta, glavni poticaj za sudjelovanje bio je predmet njezina istraživanja, a to je jezik. Kako tvrdi, jezik ima više naličja te je pun izazova. „Mi kao govornici doprinosimo njegovoj dinamici te ga oblikujemo, bez obzira jesmo li u ulozi istraživača ili laika”, smatra Pandža.  

Tonina Ibrulj je trenutno asistentica na Studiju engleskog jezika Filozofskog fakulteta te studentica Interdisciplinarnog doktorskog studija – Anglistika. S obzirom na interdisciplinarno područje, na kojem se temelji doktorski studij, ovu radionicu smatra bitnom smjernicom za svoj budući istraživački rad.

U radionici je sudjelovalo 25 mladih znanstvenika s pet Sveučilišta u Bosni i Hercegovini. Skupina je bila raznolika (agronomija, ekonomija, engleski, njemački i latinski jezik, glazbena umjetnost, medicina, molekularna biologija, pravo itd.)  što je doprinijelo dinamičnoj interakciji.  

Nikolina Pandža smatra da je organizacija radionice bila na zavidnoj razini. – Iako se održavala na daljinu (online) što, kao što smo mogli posvjedočiti tijekom epidemije, nosi svoje izazove, predavači su primjenjivali moderne nastavne metode, digitalne alate te  omogućili sudionicima sudjelovanje u raspravi, rad u skupinama i iznošenje vlastitih gledišta i iskustva – navela je Pandža.

Da znanstvena komunikacija u području prava nije dovoljno zastupljena, mišljenja je Nikolina Maleta. – Mi se kao akademska zajednica trebamo više otvoriti javnosti. Pravo, osim sudstva i odvjetništva, obuhvaća i druga područja djelovanja, kao što su privatni sektor, poduzetničke djelatnosti i praksa. Zajedničkim djelovanjem možemo učiniti puno više jedni za druge, ali i za širu društvenu zajednicu.

Jelena Jurčić navodi kako je  prije godinu dana na Sveučilištu održan međunarodni znanstveno-stručni skup Znanost, znanstvena komunikacija i časopisi. Smatra da bi poželjno bilo organizirati još sličnih događaja gdje će šira javnosti čuti i vidjeti što sve možemo. – Imamo krasne primjere pravih znanstvenika, ali kultura znanstvenog nekomuniciranja nas sve drži još uvijek u neznanju – kazala je Jurčić.

– Znanstvena komunikacija je prisutna, ali samo u znanstvenim krugovima u našoj akademskoj zajednici i među akterima u određenim područjima od zajedničkog interesa – kazala je Tonina Ibrulj navodeći kako je problem što znanstvena komunikacija nema toliko razvijene kanale prema široj javnosti i zajednici. – Možda u nekim područjima, ali ni približno dovoljno.

Da je potrebno više se otvoriti javnosti smatra Nikolina Maleta, jer znanost nije samoj sebi svrha. – Ovo što Sveučilište radi u području javnog komuniciranja i organizacije različitih medija, veliki je korak ka intenziviranju takve suradnje. SUM TV i portal  SUM Sova dostupni su djelatnicima Sveučilišta te nude pristup javnom izražavanju i javnoj znanstvenoj komunikaciji. Sveučilište pruža mnogo alata javnog komuniciranja, samo ih trebamo početi koristiti – kazala je Maleta za naš portal.

Tonina Ibrulj je kazala da živimo u digitalnom dobu i instant svijetu gdje je skoro sve dostupno u par klikova. – Mediji su nezaobilazan kanal u ovom procesu. Mislim da je primjena navedenog jedan od najboljih načina za poboljšanje znanstvene komunikacije. Bilo bi najbolje napraviti istraživanje ili procjenu kakvi su interesi društvene zajednice, koliko akademska zajednica odgovara na iste te koji od navedenih kanala najbolje iskoristiti za poboljšanje znanstvene komunikacije.

Zahvaljujući ovom programu Nikolina Maleta je, kako navodi, shvatila da ne može u svome akademskom radu ostati zatvorena za javnost. S druge strane, Jelena Jurčić kaže da joj je ovaj program pomogao uvidjeti sve mogućnosti koje pružaju današnje tehnologije – od društvene angažiranosti na društvenim mrežama do konkretnih javnih predavanja.

– Svakako moram naglasiti izvrsnu suradnju s British Councilom i Sveučilištom West England za koju se nadam da će nastaviti. Znanja koja smo dobili od njih ćemo iskoristiti predstavljanjem sebe i svoga rada u javnosti i akademskoj zajednici – dodala je Jurčić.

Da su teme radionice poput društvenih mreža, vizualne komunikacije i straha od javnoga govora bile izuzetno poticajne, smatra Nikolina Pandža.

– Budući da sam se već prije zanimala za komunikaciju preko društvenih mreža i bila isključivo promatrač toga novijeg društvenog fenomena, uvidjela sam prednosti te ispravan, svrsishodan način korištenja istih.  Što se tiče društvenih mreža, svakako bih izdvojila LinkedIn i Instagram kao dvije platforme koje odražavaju poslovnu i osobnu komponentu naše profesije. Izdvojila bih za kraj i podcast kao komunikacijski kanal koji se temelji na razgovoru kroz koji jezik postaje živ i opipljiv – kazala je Pandža.

Tonina Ibrulj je zaključila kako je sama prijava na ovaj program omogućila networking, kako među kolegama sa Sveučilišta koji su ga pohađali, tako i s kolegama s drugih sveučilišta u BiH i šire. Smatra da je osim znanja, upravo umrežavanje najveći benefit ovakvih programa.

Izvor:sumsova.ba

error: Content is protected !!