Francuska i svijet užasnuto su uvečer 15. travnja 2019. promatrali kako požar guta katedralu Notre Dame u Parizu, strahujući da će je čovječanstvo zauvijek izgubiti.

Urušio se toranj i uništen je velik dio krova, no vatrogasci su ipak uspjeli sačuvati grandiozno srednjovjekovno zdanje.

Put do obnove, međutim, dug je i težak i očekuje se da će joj stara slava biti vraćena tek u travnju 2024., pet godina nakon požara.

Uzrok požara još nije utvrđen, premda istražitelji odbacuju ideju da je izazvan namjerno. Fokusirani su na kratki spoj ili čak odbačeni opušak kao mogućim razlozima. 

U pripremi su barem dvije televizijske drame i jedan dugometražni film o 15. travnju pa će ta kobna noć i utrka da se spasi 850 godina staru zgradu biti čvrsto upisani u sjećanje javnosti.

Predsjednik Emmanuel Macron odredio je odmah nakon požara da se katedralu treba obnoviti za pet godina, što znači da bi mogla biti otvorena za posjete kad Pariz bude domaćin Olimpijskih igara u ljeto 2024.

„Vratit ćemo se u katedralu za bogoslužja 2024. Ali još ima puno posla”, rekao je prošli mjesec Jean-Louis Georgelin, bivši general kojeg je Macron osobno zadužio da vodi obnovu.

Radovi tek trebaju početi. Do sada se radilo na osiguranju zgrade, uključujući mukotrpno uklanjanje 40.000 komada skele kalcificirane u požaru. 

To bi trebalo biti dovršeno do ljeta pa će početkom iduće godine moći početi prava obnova.

Cilj je da se 15. travnja 2024. održi prvo cjelovito bogoslužje u obnovljenoj katedrali, unatoč odgodama zbog pandemije.

Uzrok požara možda nikada neće biti poznat

Obnovi će pomoći gotovo 833 milijuna eura prikupljenih donacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini odmah nakon požara, premda samo to možda neće biti dovoljno za njezin završetak.

Od tog iznosa 70 milijuna eura stiglo je iz inozemstva, polovica iz SAD-a.

Već se suši tisuću posebno odabranih hrastovih trupaca koji će biti iskorišteni za obnovu tornja, koji će biti izgrađen kakav je i bio iako je Macron bio u kušnji da ga se modernizira.

Unutrašnjost katedrale danas je puna skela okruženih mrežama i ceradama i radnika koji jurcaju naokolo.

Zajedno sa stotinama stručnjaka koji nastoje osigurati i obnoviti katedralu provodi se i istraga o uzroku požara. Ta je faza sada dovršena pa može započeti višemjesečni proces analize prikupljenih dokaza, rekao je izvor blizak istrazi.

Utvrđeno je nekoliko propusta u sigurnosti katedrale, u prvom redu u alarmnom sustavu što znači da su vatrogasci bili kasno obaviješteni, te u elektronici jednog dizala.

Intervjuirano je oko stotinu očevidaca. 

Premda se najvjerojatnije dogodila nesreća, uzrokovana možda kratkim spojem ili odbačenim opuškom, razmjeri štete kompliciraju donošenje bilo kakvih zaključaka.

„Kako stvari sada stoje, ne možemo biti sigurni da ćemo jednoga dana moći reći što je uzrokovalo požar”, upozorio je izvor koji je želio ostati neimenovan.

Sretan kraj

Dok istražitelji pokušavaju shvatiti što se zaista dogodilo te kobne noći, filmaši rade na filmskoj rekonstrukciji događaja.

Netflix priprema miniseriju od šest epizoda produciranu u suradnji s pariškim vatrogascima koja će prikazati utjecaj požara na različite ljude širom Francuske.

Očekuje se i konkurentska serija na engleskom jeziku utemeljena na velikoj istrazi požara koju je proveo The New York Times.

A francuski redatelj Jean-Jacques Annaud, koji je snimio „Ime ruže”, također je počeo raditi na dugometražnom filmu koji se očekuje 2022. i kombinirat će arhivske snimke s dramskim elementima.

„Kao da pričam priču o žrtvi koja umire, a liječnici ne dolaze… Hvala Bogu da ima sretan kraj”, rekao je.

Izvor:pogled.ba