Hrvatski sabor danas raspravlja o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2026. godine. To je središnja tema ovotjednog zasjedanja Sabora.

Premijer Andrej Plenković kazao je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojoj naravi akt kojeg usvaja Vlada, a ne Hrvatski sabor. 

– Sažetak pokriva sve što je bitno, a uputili smo ga kako bismo dobili vaše sugestije. Na web stranici EK svega 15 država ima informaciju o ovom planu. Koliko je zemalja održalo parlamentarnu raspravu o aktu, nisam siguran da ih ima puno, rekao je naglasivši da “ovo nije novac iz helikoptera, koji će Vlada pustiti kroz bojler i dati svim privatnim kompanijama koje ga trebaju”. 

Naveo je da je omogućen novac za plaće i likvidnost, donesena odluka o COVID dodatku za umirovljenike, otpisom poreza i doprinosa država se odrekla 13 mlrd. kuna prihoda, a 19 mlrd. kuna iznose izravni proračunski izdaci za financiranje kriznih mjera.

– Ukupno je koronakriza Hrvatsku koštala 32 mlrd. kuna, na razini 8,7% BDP-a. Uz to, štete dva razorna potresa procijenjene su na 129 mlrd. kuna, 82% ovogodišnjeg državnog proračuna. Sve je to ogroman izazov, a uz cjepivo možemo se nadati da ćemo obuzdati epidemiju, ući u fazu gospodarskog oporavka, obnove od potresa i jačanje otpornosti na buduće krize. Prognoze EK predviđaju rast od 5,7%, što je izravna posljedica mjera, rekao je. 

Kao cilj naveo je očuvanje radnih mjesta, podići zaposlenost, podržati hrvatske tvrtke i ojačati njihovu konkurentnost.

– Ukupna ulaganja bit će 30 mlrd. eura u ovom desetljeću, više nego ikada, kazao je.

– Cilj je iskoristiti ova sredstva za razvoj Hrvatske, ubrzanje tehnološke modernizacije gospodarstva, preusmjeravanje gospodarstva prema onim granama koje će osigurati veću konkurentnost, bolje korištenje prirodnih resursa. Nekoliko strateških dokumenata povezani su s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, rekao je.

Kao komponente NPOO-a naveo je gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada, socijalna zaštita i zdravstvo te obnova zgrada kao posebna inicijativa. 

Od ovog plana 54% bit će uloženo u gospodarstvo.

– Usmjerili smo 26% sredstava na usmjeravanje ciljeva digitalne tranzicije, 44% sredstava za postizanje ciljeva zelene tranzicije, kro Plan oporavka učinjen je napor koji će pomoći Hrvatskoj da se obnove zgrade nakon potresa. Važno je gledati komplementarnost ovog dokumenta i Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Sa Saborom će se raspraviti i dokumenti koji se odnose na VFO, kazao je. 

Naglasio je da NPOO nije zatvoren dokument da je ovo faza dijaloga i da je Vlada otvorena za sugestije. 

– Želimo da ovaj dokument pomogne Hrvatskoj da nastavi putem na kojem je bila prije COVID krize, rekao je.

Za replike se javilo 35 zastupnika.

Marija Selak Raspudić prethodno je tražila stanku u ime Kluba Mosta od 10 minuta jer nisu dobili Plan oporavka nego samo informaciju o sažetku. Najavila je pet konkretnih prijedloga kako poboljšati sažetak, kako bi poboljšali dokument – uključivanje prerađivačke industrije, ravnopravnost spolova u svim segmentima, elektroničko glasovanje, obrazovanje, socijalna politika. 

Vesna Vučemilović je u ime Kluba Domovinskog pokreta tražila stanku jer je riječ o prevažnom dokumentu o kojem ovise generacije koje dolaze, a stigao je samo sažetak od 80 stranica cjelovitog dokumenta koji, rekla je, navodno postoji.  

– Ako imate dokument, pokažite ga, poručila je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) naglasila je važnost Plana oporavka i otpornosti. Kazala je da je prije 10-ak godina vidjela sličan plan, a bitne su novine.

– Europska komisija traži reforme, a mi to u ovom planu ne vidimo. Ako ne odradimo posao kako treba, to će biti problem za buduće generacije, kazala je.

U ime Kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka Tomislav Tomašević tražio je stanku jer imaju samo sažetak dokumenta. 

– Ispada da je taj plan najveća državna tajna. Prema ovom sažetku nećemo napraviti pravi razvojni zaokret. U planu ima puno projekata koji se provlače već 15 godina, rekao je.

Predrag Štromar
(HNS i nezavisni zastupnici) kaže da svatko pametan iz ovog dokumenta može vidjeti aktivnosti koje slijede.

Sabor zasjedanje počeo istupima klubova

– Trebali bi govoriti o obiteljima, malim obrtnicima, svima koji su zbog vaših loših politika iselili s tih područja. Ako su ta područja iseljena, moramo ulagati u čovjeka, kazao je u raspravi Miro Bulj (Most), naglasivši – “moju ste Dalmaciju uništili”. 

– Ovaj bi Fond trebao biti za čovjeka, a ne interesne skupine.  Novac iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti treba najviše ulagati u OPG-ove, obitelji, obrtnike i poduzetnike. Ovo je obmana, poručio je.

Hrvoje Zekanović je u ime kluba Hrvatskih suverenista kazao da se nekada govorilo “zadužen kao Grčka”, a sada će se govoriti “zadužen kao Hrvatska, kao EU ili kao Šibenik”. Teško mu je reći kolika je zapravo zaduženost Šibenika, kaže da se Šibenik zadužuje za videonadzor u iznosu od 10 milijuna kuna, što smatra nepotrebnim. Prozvao je gradonačelnika Šibenika Željka Burića da se neodgovorno razbacuje gradskim novcem.

Milorad Pupovac
 (Klub zastupnika SDSS-a) kazao je da su prošli tjedan u vrijeme aktualnog sata održana tri antisrpska govora.

– To nije ništa novo, mudro niti hrabro, kazao je osvrnuvši se na govor koji se tiče SDSS-a koji se tiče predstavnika Srba u Saboru i Vladi. Stao je u obranu bivše državne tajnice u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenke Đurić koja je potpisivala rješenja o europskim projektima, pa prozvao Miroslava Škoru (DP). Škoro je, naime, nedavno pitao ministricu poljoprivrede zašto je SDSS-ova Spomenka Đurić imenovana na novu dužnost u poljoprivrednoj Agenciji nakon što je smijenjena kada se otkrilo da je kao državna tajnica potpisala preko 1700 nezakonitih rješenja.  

Siniša Hajdaš Dončić
(SDP) rekao je da mu je drago što je u Saboru danas biti premijer Andrej Plenković kako bi objasnio koji su ciljevi, rokovi, sektori u koje će Hrvatska ulagati te koji su to pregovori s umirovljenicima i zašto u COVID dodatak nije uključio nezaposlene i osobe s niskim primanjima. 

Davor Dretar
u ime zastupnika Domovinskog pokreta govorio je o “epidemiji korupcije”.

– Uoči lokalnih izbora malo čujemo o korupciji i borbi protiv nje. Strahota korupcije nije samo u materijalnoj šteti, nego u činjenici da razdire moralno tkivo našeg naroda. Shvatimo da u borbu protiv korupcije moramo krenuti prije nego što se ona dogodi, ustvrdio je. 

U ime Kluba zastupnika HDZ-a Gari Cappelli rekao je da je za 690.000 radnika i 113.000 poslodavaca isplaćeno potpora u iznosu od 14 milijardi kuna bruto. 

– Vlada je stala iza svakog radnika i poslodavca i tako je sačuvano tisuće i tisuće radnih mjesta, stabilnost mirovinskog sustava, uvedena je nacionalna naknada za starije od 65 godina bez mirovinskog staža od 800 kuna, kao i COVID dodatak kojim će se obuhvatiti 844.000 umirovljenika, naveo je Cappelli. 

Marijana Puljak je u ime zastupnika Kluba Centra i GLAS-a upozorila na vijest o tužbama Hrvatske turističke zajednice (HTZ) protiv vlasnika jednog portala, kako bi se ušutkale kritike na račun HTZ-a te traže ostavku Kristjana Staničića, direktora HTZ-a.

– Sloboda govora temelj je društva, otvorena razmjena ideja i kritika jamac je intelektualnog i ekonomskog napretka, poručila je. 

Nacionalni plan

Vladin Nacionalni plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,1 milijardi kuna.

Temeljne su mu komponente: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Uz ta je područja i inicijativa obnova zgrada.

U okviru tih komponenti su 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.

Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Planu, na gospodarstvo se odnosi 54% posto tražene alokacije NPOO-a.

Projektima u obrazovanju, znanosti i istraživanju namijenjeno je 15% (7, 5 milijardi), za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10% ( 4,8 milijardi), za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda), na zdravstvo devet posto (2,6 milijardi), na obnovu zgrada 12% alokacije (5,9 milijarde kuna).

Izrada i dostava Plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023.

U okviru tog Mehanizma Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura (47, 5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27, 1 milijardi kuna) zajmova.

Sve države EU-a, pa i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja.

Prijedlog regulative EU, predviđa da se prva sredstva u iznosu od 10 % financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je ideja da Plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a. 

Predstavljajući prije dva tjedna NOOP, naglasio je i kako Hrvatska, da bi iskoristila novac iz EU-ova Mehanizma za oporavak, treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija.

Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37% sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20% u digitalnu tranziciju.

Izvor:hrt.hr