Rusija od početka godine nagomilava vojsku i oružje na granici s Ukrajinom, no tvrdi da nije riječ o vojnoj prijetnji. Istodobno na istoku Ukrajine, gdje se većina stanovnika izjašnjava kao Rusi, stalno odjekuju pucnji i krši se prekid vatre dogovoren u ljeto prošle godine. Zapad i NATO čvrsto podupiru suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Postavlja se pitanje: Treba li Ukrajina strepiti od ruske invazije?

Ukrajinski vojnici u rovovima su već 8. godinu, od 2014. kada je počeo rat i kada su proruski separatisti preuzeli kontrolu nad dijelom Donbasa. Vojska je u međuvremenu ojačala, ukopala se, naoružava se iz dana u dan i moral joj je visok, ali od 2015., kada je potpisan Sporazum iz Minska, linija razgraničenja ne pomiče se ni milimetar. Pucaju cijelo vrijeme, kako bi nas provocirali, priča Segerj, ukrajinski vojnik.

Ukopala se, dakako, i druga strana. Jedni druge promatraju preko nišana i love snajperima. Separatisti za neprestane provokacije optužuju ukrajinsku vojsku. Vojnik samproglašene tzv. Narodne Republike Donjeck kaže kako i na njih pucaju noću, upotrebljavaju i granate.

Svakodnevno granatiranje, svakodnevne smrti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je u kampanji obećao zaustaviti rat na istoku zemlje, ohrabrio je ukrajinske vojnike na blatnoj fronti kod Mariupolja. Ukrajina je od početka godine u Donbasu izgubila 27 vojnika, od izbijanja rata više od 4.500. Vojnici na granici misle kako se suprotna strana sprema na ofeznizivu. Čuju, kažu mehanicaciju, kopaju rovove, a opremu dovoze vlakovima.

Ginu i separatistički vojnici. Pogrebi poginulih suborca u Donjecku i Lugansku održavaju se gotovo svakodnevno. Vojnik samproglašene tzv. Narodne Republike Donjeckporučujue “Mira nema bez rata”. U Donjecku, glavnom separatističkom uporištu, stanovnici su se naviknuli na učestale uzbune. Prva crta je na obodu grada, a u ratnoj zoni živi se u konstantnom strahu – nedavno je ubijen petogodišnji dječak.

Pokrenule su se vojske, Moskva neće mirno promatrati

Sukob na istoku Ukrajine je kao bure baruta. Kad eksplodira, zatrese se cijela Europa. Najnovija eskalacija izazvala je nove napetosti između Ukrajine i Zapada te Rusije. Opet su se pokrenule dvije vojske, i ukrajinska i ruska. Ukrajina grupira vojsku na istoku i jugu zemlje, u blizini Donjecka i Krima. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski poručio je kako je situacija u regiji Donbas ‘izvan kontrole’.

Rusija je zaprijetila da neće mirno promatrati mogući napad na pobunjenike u Donbasu, čiji su stanovnici u međuvremenu postali i ruski državljani. Putin je glatko odbio poziv Angele Merkel da povuče desetke tisuća vojnika s ukrajinske granice. Rusija tvrdi da je riječ o trotjednim vojnim vježbama. Anektirani poluotok Krim, koji je za nju od goleme strateške važnosti, pretvorila je u neosvojivu vojnu utvrdu.

Lavrov: Što Amerikanci rade u Ukrajini?

– Pitaju nas što Rusija radi na granici s Ukrajinom. Odgovor je vrlo jednostavan – mi tamo živimo, ovo je naša zemlja. Ali ono što Sjedinjene Države rade svojim ratnim brodovovima i trupama, koje neprestano organiziraju nekakve događaje u Ukrajini pod pokroviteljstvom NATO-a, tisućama kilometara od američkog teritorija – to pitanje i dalje ostaje bez odgovora, poručio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Kijev je usto povukao potez koji najviše zabrinjava Rusiju – zatražio je ulazak u NATO prema ubrzanom postupku. “Hipotetičko pristupanje NATO-u ne samo da neće donijeti mir u Ukrajini, već će dovesti do opsežnog porasta napetosti na jugoistoku, što bi moglo uzrokovati nepovratne posljedice za ukrajinsku državnost, poručila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.

Ruska prijetnja opstojnosti ukrajinske države rezultat je njezine obrambene doktrine prema kojoj je NATO glavna sigurnosna prijetnja, a ukrajinsko članstvo u toj organizaciji neprihvatljivo. Ukrajinske vlasti, pak, smatraju da bi im pripadnost najmoćnijem vojnom savezu na svijetu bila sigurna zaštita od velikog susjeda. U sukobu s Rusijom, Savez je barem deklarativno na ukrajinskoj strani.

– Samo 30 NATO saveznika mogu odlučiti kad će Ukrajina biti spremna za ulazak u savez. Nitko se drugi nama pravo miješati u taj proces, poručio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Američki državni tajnik Antony Blinken poručio je kako je SAD zabrinut koncentracijom ruskih snaga na granici s Ukrajinom. Ta je koncentracija, dodao je – najveća od 2014..

Nakon najave da u Crno more uskoro uplovljavaju dva američka razarača, Rusija je preko Volge i Dona te kanalom koji ih povezuje iz Kaspijskog jezera premjestila vojne brodove u Crno more. Amerikance je upozorila da se sa svojim brodovima drže podalje od krimske obale jer bi u suprotnom moglo biti ozbiljnih incidenata. No zato se incidenti nerijetko događaju u zraku. Posljednja snimka pokazuje rusko presretanje američkog špijunskog aviona blizu ruskih granica na pacifičkoj obali.

Nakon gomilanja ruskih vojnih snaga na ukrajinskim granicama, Rusija je pokrenula i velike vojne vježbe na Krimu, pojačavajući tako napetosti između dviju zemalja, ali i između Rusije i Zapada. Vježbe, u kojima je sudjelovalo oko 10 tisuća vojnika i više od 40 borbenih brodova, osobno je nadgledao ministar obrane Sergej Šojgu.

Izvor:hrt.hr