Ovih dana može se pratiti koliko je svijet podijelila pandemija virusa koji je krenuo iz Wuhana potkraj 2019. I dok svjetski lideri procjepljivanjem polagano normaliziraju život i bilježe velike padove u broju novooboljelih i umrlih, drugdje su okolnosti izrazito loše. Dok je tako, cjepivo će biti svjetska moneta broj jedan. Njome će se kupovati utjecaj, stvarati savezništva ili mijenjati geopolitički odnosi moći. U našem susjedstvu najočitiji je primjer kako je kineski prodor prema zapadu doživio vrhunac s bočicama toliko potrebnog seruma.
Nakon brojnih obećanja da će se cijepiti, Aleksandar Vučić napokon je i primio cjepivo protiv najveće pošasti današnjice. Lokacija – malo naselje na istoku Srbije, više od 200 kilometara udaljeno od Beograda. Cilj – uvjeriti građane Srbije u nužnost cijepljenja. Cjepivo – kinesko.
– Zašto je primio baš kinesko? Pa kinesko je prvo došlo. Trebamo se prisjetiti dočeka tog kontingenta cjepiva na beogradskom aerodromu. Trebamo se prisjetiti prizora kako Vučić ljubi kinesku zastavu. Trebamo se također prisjetiti billboarda u Beogradu na kojima je pisalo – Hvala, brate Xi!, ističe vanjskopolitički analitičar, nekadašnji glavni i odgovorni urednik lista Politika Milan Mišić.
Multivektorska srbijanska vanjska politika
Strani mediji pišu o uspjehu srbijanske imunizacije, ali i spretnoj nabavi cjepiva i od Kine, i od Rusije, i sa zapada. Za mnoge analitičare riječ je o uspjehu multivektorske srbijanske vanjske politike i konačnoj naplati Vučićeva vanjskopolitičkog pragmatizma. I Europska unija, i SAD, i Rusija, i Kina.
– To je ustvari sjedenje na više stolica istovremeno. Odnosno, to su čuvena četiri stupa koja su formulirana tako još za vrijeme predsjednika Borisa Tadića. Dakle, četiri stupa vanjske politike. A onako, kad se govori o tome među narodom, to se kaže – Dobro jutro na sve četiri strane, ističe Mišić.
– Još prije nego što su cjepiva došla u Srbiju, u najvišem srpskom rukovodstvu dogovoreno je da će se najviši srpski rukovodioci cijepiti različitim cjepivima, pa je tako predsjednica vlade cijepljena Pfizerovim. Poslije nekog vremena predsjednik Skupštine cijepio se ruskim, istaknula je Sanja Arežina, stručnjakinja za međunarodne odnose, autorica knjige “Kina u Europi”.
Već pljušte najave o srbijanskom izvozu cjepiva
Punjenje i pakiranje Sputnjika V počelo je ovih dana u beogradskom Institutu Torlak. Nakon prijenosa tehnologije, plan je da se do kraja godine to cjepivo potpuno proizvodi u Srbiji, kao i u ruskim pogonima. Proizvodnja tekućine za Sinopharmovo, u novoizgrađenoj tvornici koju će Srbi graditi s Kinezima i Arapima, zacrtana je najkasnije do proljeća sljedeće godine. Već pljušte najave o srbijanskom izvozu cjepiva u zemlje regije po nabavnim cijenama, ali i u članice Unije.
– S obzirom da sam svjestan tehnoloških sposobnosti i mogućnosti svoje zemlje, nažalost, skeptik težak i mislim da je to isto stvar jednog teškog populizma. Meni nije jasno samo zašto ne proizvodimo domaće cjepivo. Jer je ministar Lončar najavio još prošle godine da smo mi tehnološki sposobni napraviti cjepivo i da će s tom idejom otići do predsjednika. I nikad više nije rekao što je predsjednik rekao, kako mu je odgovorio, rekao je pulmolog, osnivač pokreta Za sve moje ljude Dejan Žujović.
Naručiti Sinopharmovo cjepivo, u čemu je problem?
Prema mnogima ponajbolji srpski pulmolog oporavlja se od teških posljedica korone. Kada nije u žrvnju bolničke COVID zone, savjetuje na Facebooku oboljele. Osnivač protuvladina pokreta kritičan je prema antivakserskim snagama, ali i činjenici da je Srbija prva u Europi počela masovno cijepljenje stanovništva sa Sinopharmovim cjepivom, sredinom siječnja ove godine,
– Ne znam zašto je problem Angeli Merkel da nazove gospodina Xija i da naruči 50 ili 100 milijuna kineskih cjepiva. Ne znam što je sprječava. Pa postoji jedna medicinska ustanova koja je sprječava. Jedna organizacija koja se zove Europska agencija za lijekove, ističe Žujović.
EMA dosad nije dala zeleno svjetlo za Sinopharmovo cjepivo. U Srbiji je ono registrirano isti dan kada je stigla prva pošiljka. Na osnovi potvrde ovdašnje Agencije za lijekove da njegov sastav odgovara onomu navedenom na papiru. Uporabne dozvole, međutim, nema. A kinesko cjepivo dosad je primilo najviše građana Srbije.
– Ono što mene žulja u cijeloj priči, to je što je cijela ta priča krenula s – Vi ćete moći birati… Vi ste imali situaciju da država Srbija uveze 1000 cjepiva Pfizer ili 5000 cjepiva Pfizer, a uveze 500.000 kineskih cjepiva. Pa kakav je tu izbor, tko tu bira?, pita Žujović.
Zdravstveni ‘Put svile’
Prema istraživanju beogradskog Centra za sigurnosnu politiku s kraja prošle godine, 16 posto građana Srbije smatra Kinu najvećim prijateljem njihove zemlje (uvjerljivo prvo mjesto s 40-postotnom potporom drži Rusija, naravno). Na upit tko je na početku pandemije najviše pomogao Srbiji, građani su u 70 posto slučajeva odgovorili – Kina. Rezultati ne trebaju čuditi. Još 2017. Peking je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom potpisao sporazum koji se odnosi na uspostavljanje zdravstvenog Puta svile u sklopu inicijative Pojas i put. Sve do pandemije to nije bio prioritet.
– Vidjeli smo da je ona i prošle godine plasirala tu neku diplomaciju maski, gdje je ona u kontingentima aviona slala na razne destinacije zaštitnu opremu, maske, svoje medicinske timove stručnjaka. A ove godine su u pitanju cjepiva. Jednostavno, Kina je sama rekla da će kinesko cjepivo biti globalno javno dobro i toga se i pridržava, ističe Arežina.
Prilikom nedavnog posjeta visokih dužnosnika kineske vojske Beogradu dogovoreno je da će Kina donirati cjepivo za imunizaciju srbijanskih vojnika i njihovih obitelji. Gosti su potom posjetili vježbu specijalnih snaga srpske vojske, dogovoreno je i da će Peking pomoći Srbiji da usavrši dronove kupljene u Kini. Je li pandemija samo naglasila koliko je već Srbija duboko ugniježđena u toplini Zmajevog gnijezda?
– 2009. godine Srbija i Kina su potpisale taj sporazum o strateškom partnerstvu i počele su razvijati suradnju na raznim nivoima, koji se odmah reflektirao u narednim godinama jer je jednostavno zaživjela ta politička suradnja, učestale su posjete na visokom nivou. Ubrzo su krenule i kineske investicije u Srbiji. I, naravno, preferencijalni krediti, dodaje Arežina.
Cijepljenje ljudi iz regije, velemajstorski geopolitički potez
Balkan je stjecište ne samo kineskih geopolitičkih interesa, koronavirus na to nas je ponovno podsjetio. Srbija kupuje od svih i cijepi državljane susjednih zemalja, te dijeli cjepivo po regiji. I na taj način Vučić gradi imidž regionalnog lidera.
– Problematično, vrlo problematično. Zato što mislim da se nešto što smo platili svi kao građani ne bi trebalo u obliku novogodišnjeg paketića dijeliti tek tako, smatra Žujović.
– Moj utisak je da je poziv, otvaranje granica za cijepljenje ljudi iz regije bio, sa stanovišta geopolitike, velemajstorski potez. Da je to promijenilo, barem nakratko, sliku Srbije, naglašava Mišić.
Vučić, koji živi za visok rejting u javnosti, zato vjerojatno i jest rigao vatru na odluku Europske unije da tzv. COVID putovnice vrijede samo za cjepiva koja je odobrila EMA. Kinesko i rusko nije, barem zasad.
– Ljut mali dječak. To nisu državničke reakcije. Prvo nismo smjeli uopće doći u tu situaciju. To je poanta priče. Da smo imali malo više onih što smo naručivali od 5000, a malo manje onih od 500.000, bila bi druga situacija, smatra Žujović.
Početkom svibnja Srbija bi inače trebala napokon dobiti i prve isporuke cjepiva iz donatorskog programa koji financira Europska unija. Ona ista koja nije odmah pomogla Zapadnom Balkanu u nezabilježenoj javnozdravstvenoj krizi, pa se u javnost i danas teško probija činjenica da je u konačnici ipak pomogla najviše i najizdašnije. Kini i Rusiji usprkos.
Izvor:hrt.hr