Ponovno se gine u Svetoj zemlji. Deseci Palestinaca, ali i Izraelci stradavaju od projektila ispaljenih s obje strane, a nasilje se prelilo i na ulice gradova s izmiješanim stanovništvom. Povod? Ako zanemarimo povijesni spor o tome čija je to zapravo zemlja, povod je bilo deložiranje Palestinaca u Jeruzalemu. Od tako nečega pa do praktično otvorenog rata, još jednom se pokazalo, kratak je put u tom dijelu svijeta. Sažetak je za emisiju Agenda načinio Miro Aščić.
Snažne detonacije danonoćno odjekuju pojasom Gaze. Izrael neprekidno bombardira Hamasove ciljeve, najintenzivnije uoči svitanja. 12-katni neboderi ruše se kao da su od papira, padaju i stambene zgrade u centru prenapučene Gaze. Izrael dronovima i borbenim zrakoplovima tuče mrežu tunela koje su militanti Hamasa prokopali ispod Gaze. Ujutro su vidljivi razmjeri razaranja.
Izrael je grupirao vojsku oko pojasa Gaze, a od jučer napada Hamasove ciljeve i teškom artiljerijom. Militanti uzvraćaju neselektivno raketama po rezidencijalnim dijelovima Izraela. Toliko ih je da ih sve ne može presresti ni Čelična kupola, glasovita izraelska protuzračna obrana. Stanovnici Tel Aviva iz svojih domova gledaju kako proturaketna obrana ruši Hamasove rakete.
Hamasov napad na Izrael nikad nije bio tako masovan i nikad prije njegova raketa nije preletjela 250 kilometara. Dosad je ispalio više od 2000 raketa, u samo jednom baražnom napadu na Tel Aviv više od 100. Ipak, Izrael je odbio ponudu za primirje.
Pojas Gaze jedno je od najnaseljenijih područja na svijetu. Milijun i pol ljudi natiskano je na prostoru manjem od otoka Krka, u siromaštvu i potpunoj izraelskoj blokadi, zbog čega Gazu zovu najvećim zatvorom na svijetu. Iako su napadi precizni, u tako prenapučenom području civilne žrtve neizbježne su i brojne, već ih je više od 120, među njima je i mnogo djece.
Nemiri u Izraelu počeli su nakon najave deložacije desetaka palestinskih obitelji iz četvrti Šeik Džarah u Istočnom Jeruzalemu, kako bi se u njihove kuće uselili Židovi. Palestinci tvrde da ih Izrael želi etnički očistiti s vjekovnih ognjišta u Svetom gradu, a upravo Istočni Jeruzalem vide kao glavni grad svoje buduće države, dok Izrael Jeruzalem smatra svojim i nedjeljivim.
Sukobi s izraelskom policijom eskalirali su na Brdu hrama ili Platou džamije. Nakon što su izraelske snage sigurnosti upale u džamiju Al-Aksu, treće po veličini muslimansko svetište, Hamas je istu večer počeo raketiranje Izraela. U Državi Izrael živi oko 20 posto Arapa. U gradovima s mješovitim stanovništvom sukobi traju danima. Židovi i Arapi međusobno se napadaju, pale automobile i radnje, gore židovske sinagoge.
Nemiri izbijaju i na palestinskoj Zapadnoj obali, području koje je predviđeno za buduću palestinsku državu, ali koje je već ispresijecano židovskim naseljima.
Palestinskom samoupravom na Zapadnoj obali upravlja umjereniji Fatah, dok radikalniji Hamas vlada Gazom gotovo 15 godina i ovo mu je treći veliki sukob s Izraelom. Godine 2008. i 2014. Izrael je izveo kratkotrajnu kopnenu invaziju kako bi uništio Hamasove tunele i logistiku, ali nije uspio uništiti žilavu vojnu organizaciju. Hamas je u međuvremenu ojačao, što se najbolje vidi po snazi raketnog napada, zbog čega Izrael i odugovlači s novom kopnenom operacijom, ali je svjestan da vrijeme radi za Hamas.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i stručnjak za globalnu sigurnost i migracije Siniša Tatalović komentirao je izraelsko-palestinski sukob za emisiju Agenda:
Izvor:hrt.hr