Velika ekonomska kriza, koja je pogodila i zemlje Europske unije, odrazila se i na proces financijskoga ulaganja predstavnika bosanskohercegovačkog iseljeništva u matičnu domovinu, a dio iseljenika, što zbog nižih prihoda, što zbog gubitka radnih mjesta, nije bio u mogućnosti potpomagati svoje obitelji u BiH onako kako je to do sada radio. Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine jasno pokazuju o kakvim je razmjerima krize riječ.

Naime, prošle godine iseljeništvo je poslalo 2,5 milijardi maraka, a što je za gotovo 435 milijuna maraka manje nego godinu ranije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.

Manja primanja

Pad je primjetan u tri tromjesečja. U drugom je iseljeništvo poslalo 197 mil. KM manje nego u istom razdoblju 2019. godine. U trećem i četvrtom tromjesečju lani taj iznos je bio za gotovo 242 mil. KM manji nego godinu ranije u istom razdoblju.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u razgovoru za Večernji list kaže kako je iseljeništvo postupalo upravo onako kako se živi i radi u vrijeme pandemije, a to je i glavni razlog smanjenih iznosa koji su stigli na račune ljudi u Bosni i Hercegovini, odnosno korisnika potpora koje dobivaju od svojih dragih osoba.

– Druga stvar je da naše iseljeništvo ne živi baš isto kao u vrijeme prije pandemije te ima niža primanja. To je još jedan razlog zašto se manje slalo – objasnio je Šain. Kada je riječ o procjenama za ovu godinu, profesor Šain kaže kako se može očekivati veći iznos doznaka iz inozemstva u odnosu na 2020. godinu.

Najviše novca, pokazali su podaci Centralne banke BiH, iseljeništvo je poslalo prošle godine u razdoblju od siječnja do ožujka, odnosno u prvom tromjesečju, kada se u BiH slilo oko 4,6 mil. KM više nego u istom razdoblju godinu ranije.

Kada je riječ o značaju iseljeništva za ekonomsku situaciju u BiH, ekonomisti su složni kako njihove doznake imaju izniman utjecaj na novčane tokove, a uz izravne novčane doznake, iseljeništvo sudjeluje u domaćim gospodarskim kretanjima i kroz potrošnju tijekom boravka u domovini, ali i trgovinu te kupnju nekretnina.

Osim izravnoga novčanog ulaganja, iseljeništvo je značajno i u kontekstu mogućnosti ulaganja u matičnu zemlju realizacijom poslovnih ideja.

Naime, među 1,400.000 članova bosanskohercegovačkog iseljeništva brojni su uspješni poduzetnici, kao i stručnjaci različitih profila koji su i do sada imali značajan utjecaj kada je riječ o otvaranju novih radnih mjesta u domovini kroz ulaganje kapitala i realizaciju biznisa.

Istodobno, iseljeništvo iz Bosne i Hercegovine može biti prilično utjecajan čimbenik i za povezivanje domaćih kompanija s onima na tržištima zemalja u kojima trenutačno borave, a što se pokazalo kao uspješan recept. Ekonomski analitičari mišljenja su kako bi te odnose u vremenu koje dolazi trebalo i produbiti. U posljednje vrijeme počelo se mnogo više raditi na povezivanju poduzetne dijaspore i domaćih poduzetnika, i to sukladno činjenici da u BiH postoje veliki potencijali za ulaganje i razvoj različitih oblika djelatnosti, počevši od novih tehnologija i startupova, preko građevinske djelatnosti, različitih oblika proizvodnih djelatnosti, pa do onih uslužnih.

Investiranje

U BiH postoje projekti koji pokušavaju omogućiti osobama iz BiH koje su uspjele ostvariti poslovni uspjeh u inozemstvu, a sada žele svoj kapital i ideje uložiti u Bosnu i Hercegovinu te zaposliti domaće ljude, investirati i pritom imati što manje prepreka, a to je pravi put za daljnje uvezivanje koje može u značajnom postotku popraviti domaću gospodarsku situaciju.

USAID-ov projekt “Diaspora Invest” pritom je iznimno važan primjer dobrog uvezivanja koji donosi prijeko potreban optimizam.

/HMS/