U Sarajevu je prije par godina od strane Vlade Županije Sarajevo pompezno uspostavljena institucija pretendenciozno naziva Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, piše Hrvatski Medijski Servis.

Na čelo ureda doveden je Amerikanac Eric Larson, američki pravnik koji je prethodno obnašao brojne savjetničke funkcije, tzv. pravnik opće prakse.

U našoj zemlji Larson je prethodno obnašao dužnost međunarodnog tužitelja u Tužiteljstvu BiH iz kojeg razdoblja domaći pravni krugovi ne pamte neki njegov osobit doprinos u vidu podizanja uspješnih optužnica protiv u Bosni i Hercegovini sveprisutne korupcije.

Nakon skromne bh. tužiteljske karijere Larson je dospio na novo radno mjesto – Savjetnika za pravosuđe u Veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu.

S obzirom na akutno stanje tinjajućeg kaosa koje vlada u BH pravosuđu, proizilazi da Larsonovi savjeti u ovoj oblasti ili nisu bili odgovarajuće kvalitete, ili ih oni kojima su bili namijenjeni nisu usvajali.

Rezigniran neprovedbom svoje pravničke pameti Larson je, vidimo privremeno, napustio našu zemlju i preselio se u susjednu Crnu Goru, gdje je bio omiljen gost tamošnje vladajuće strukture predvođene Milom Đukanovićem.

Kruna boravka Larsona u Podgorici bila je dodjela ordena za zasluge Larsona u borbi protiv korupcije koja je u toj zemlji upravo za vrijeme Larsonovog uredovanja doživjela tolike razmjere da je pučanstvo ove zemlje na nedavno održanim izborima plebiscitarno otkazalo povjerenje Đukanoviću i njegovoj vlasti.

Larsonovo tumaranje po regiji Zapadnog Balkana bilo je i obilježeno Larsonovim također ne previše uspješnim obnašanjem pozicije međunarodnog tužitelja pri EULEX-u, što tadašnje kosovske čelnike nije smetalo da Larsona poput Đukanovića isprate s Kosova s p’o kile kosovskih odličja, usprkos činjenici da je stupanj korupcije na Kosovu u znatnoj mjeri uvećan u odnosu na razdoblje prije Larsonovog službovanja.

Sarajevske vlasti su otišle korak dalje od svojih kosovskih i crno-gorskih kolega. Dodijelili su prije neki dan Larsonu, iako mu mandat još uvijek nije okončan, rezultata u borbi protiv korupcije ni na vidiku, dakle posve nezasluženo i u konačnici besmisleno priznanje : “Počasni građanin Sarajeva“.

Tko je sve prije Larsona dobivao ovo priznanje donekle i nije čudo da je ovo odličje odavno izblijedjelog sjaja dobio i ovaj svojevrsni pravni opsjenar.

Razgaljeni i snishodljivi sarajevski vlastodršci i darovatelji Larsona nemalo su bili razočarani činjenicom da ih Larson nije udostojio svojom nazočnošću na svečanoj dodjeli odličja.

Sva ova priča oko Larsona ne bi bila posebno zanimljiva našim čitateljima jer je likova poput Larsona koji se javnosti prezentiraju poput svojevrsnih Mesija puna ova zemlja, ali je zasigurno zanimljivo koji su motivi onih koji Larsonom zavaravaju svoju, na korupciju opravdano senzibiliziranu, javnost.

Naime, da je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom čijim radom odnosno svojim dragocjenim savjetima upravlja ovaj pravni “expert“ imalo vjerodostojan morao bi prvo temeljito provjeriti i redizajnirati vlastite uredske prostorije.

Želimo vjerovati, čak smo gotovo sigurni da u zemlji iz koje Larson dolazi nije moguće da profesionalni djelatnik ureda sličnog djelokruga rada može „dilati“ informacije kojima njegov ured ili služba ordinira putem svoje supruge koja je zaposlena u nekom Internet portalu, kao što je to slučaj s Larsonovim uredom.

Dakle djelatnik Larsonovog ureda, nakon radnog vremena ili možda na pauzi dostavlja supruzi –novinarki i ravnateljici jednog sarajevskog portala odgovarajuće anonimne prijave kojim ured službeno raspolaže, koje onda ta novinarka objavljuje u vidu autorskog teksta.

Predlažemo da gosp.Larson sazove djelatnike svoga ureda i provjeri vjerodostojnost ovih informacija, u suprotnom bit ćemo prisiljeni obratiti mu se i službenim podnošenjem zahtjeva za ispitivanje kvalitete rada upravo Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom.

Posve je jasno da je nedopustivo da službene informacije kojima raspolaže ovaj Ured, zaposleni dostavljaju svojim bračnim partnerima radi veće čitanosti supruginog portala od čega u konačnici oboje imaju imovinsku korist, zar ne gospodine tužitelju Larsone?

Pomoći ćemo Larsonu ako je doista zainteresiran za borbu protiv korupcije u vlastitim redovima time što ćemo mu otkriti V kao prvo slovo supružnika istražiteljsko -novinarskog dueta.

A otkrit ćemo također i tragi-komičnu činjenicu koja zasigurno ne ide u prilog ovdje proklamiranoj slici multikulturalnog Sarajeva, da od ukupno deset službenika ovog ureda nema niti jednog zaposlenog Hrvata, Srbina ili eventualno Židova.

Možda je i ta činjenica njegove velike „brige“ za odgovarajuću nacionalnu zastupljenost onih koji žive u sarajevskoj županiji jedna od zasluga radi kojih je Eric Larson i prije svog, skorog odlaska dobio odličje „Počasnog građanina „multietničkog“ Sarajeva.“ I radi čega je uvažen i često puta rado viđen gost elitnih sarajevskih restorana.

/HMS/