(Pre)dugo radno vrijeme vodi do stotina tisuća slučajeva smrti svake godine. A u ovo doba pandemije kad mnogi strahuju za svoje radno mjesto se čak još manje gleda na sat kako bi se zadovoljilo poslodavca, nalaz je Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljen ovog ponedjeljka, piše DW

To je zapravo prvo globalno istraživanje u kojem se istražuje povezanost dužine radnog vremena s prije svega kardiovaskularnim fatalnim slučajevima. Istraživanje je objavljeno u časopisu Environment International i znanstvenici povezuju čak 745.000 smrtnih slučajeva od moždane kapi ili srčanog udara koji se mogu povezati s previše dugim radnim vremenom. A to je broj preminulih samo u godini 2016. što čini porast od gotovo 30% u usporedbi s 2000.

U tim godinama se doduše otišlo još dalje u farmakologiji i pravovremenoj dijagnozi takvih oboljenja, ali čak niti to nije moglo držati korak sa sve oštrijom borbom na tržištu rada. Jer istraživanje otkriva da barem tako dugo – to bi bilo negdje 10 sati svakog dana i onda još “samo” 5 sati subotom – radi sve više ljudi na svijetu i trenutno je to realno radno vrijeme za oko 9% zaposlenih.

“Raditi 55 sati na tjedan ili čak više od toga predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje”, kaže Maria Neira, direktorica odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje organizacije WHO. “Ono što želimo s ovom informacijom jest da promoviramo više akcije i više zaštite zaposlenih.”

“Pandemija COVID-19 je značajno promijenila način rada mnogih ljudi”, kaže i glavni tajnik WHO-a Tedros Ghebreyesus. “Telerad je postao norma u mnogim industrijama, često uzrokujući nestajanje granice između doma i rada.”

“Nema tog posla koji je vrijedan rizika moždane kapi ili srčane bolesti. Vlade, zaposlenici i radnici trebaju zajedno raditi kako bi se složili oko granica kojima bi se zaštitilo zdravlje radnika”, dodaje glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije. WHO i Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuju kako je samo 2016. umrlo oko 398.000 ljudi od moždane kapi i 347.000 od srčanog udara jer je radilo najmanje 55 sati tjedno.

Od početka stoljeća do te godine je broj umrlih od zakazivanja srca porastao za 42%, od moždane kapi za 19%. Istraživanje je utvrdilo kako tako dugo radno vrijeme znači povećanje rizika od moždane kapi za 35%, a od srčanog udara za 17% u usporedbi s osobama koje rade 40 ili čak samo 35 sati tjedno.

Ni ekonomski nema smisla

“Ova pandemija ubrzava razvoj koji će potaći trend prema još dužem radnom vremenu”, kaže se u WHO-u. Istraživanje je pokazalo kako su 72% tako preminulih 2016. bili muškarci, pretežito srednje životne dobi ili stariji. Isto tako je pokazalo kako su najviše pogođene osobe koje žive na jugoistoku Azije ili u regiji zapadnog Pacifika. Često radnici umiru mnogo kasnije u životu, ponekad i desetljećima nakon što su se tako naradili.

I sami djelatnici WHO-a svjedoče kako su radili duže za vrijeme ove pandemije, makar i tehnički direktor WHO-a Frank Pega svjedoči kako to ne vodi ničemu: zapravo skraćivanje radnog vremena prije dovodi do povećanja produktivnosti nego kad netko radi duže, makar i umoran i ne više usredotočen na posao. “Zapravo uopće nije mudra odluka još više produživati radno vrijeme u ekonomskoj krizi”, maže Pega.

Izvor:dw