Energetska efikasnost, odnosno mjere koje dovode do štednje u potrošnji energije, postaje sve značajnija i u zemljama zapadnog Balkana. Sve više kompanija i domaćinstava u BiH pri planiranju izgradnje i renoviranja, ili kupovine novih uređaja, vodi računa o tome da u svoje objekte ugrađuju ili uvode energetski efikasnije proizvode, čime štede na računima za struju i pomažu zaštiti životne sredine.

Od 1. ožujka ove godine Europska komisija promijenila je način na koji obilježava energetski najefikasnije proizvode, barem kada su u pitanju kućanski aparati i bijela tehnika. Lampe i rasvjetna tijela će nove oznake dobiti u rujnu ove godine, a ostali uređaji tijekom narednih mjeseci i godina. Energetski najefikasniji uređaji, koji su do 1. ožujka ove godine nosili oznaku A+++, od sada će imati oznaku B. Nijedan uređaj trenutno na tržištu europske ekonomske zajednice ili tržištima koja poštuju europsku regulativu nema energetsku vrijednost A u skladu s novom nomenklaturom, ali namjera je da u idućim godinama proizvođači na tržište izbace uređaje koji će uštedom energije dobiti oznaku A.

Građani BiH koji žele da svoje domove učine energetski efikasnijima odnedavno imaju mogućnost da apliciraju za grantove. EU i druge europske institucije, poput Europske banke za obnovu i razvoj, njemačkog GIZ-a i drugih institucija, preko domaćih komercijalnih banaka  nude mogućnost dobivanja grantova.

Sustav funkcionira na način da građani uzmu predračune za energetski efikasne mjere ili proizvode koje namjeravaju kupiti ili ugraditi u svoje domove, a onda s tim predračunima odu u jednu od komercijalnih banaka u BiH ili mikrokreditnih organizacija koje imaju ugovore s EU, UNDP-jem ili drugim institucijama. Ako donatori odobre energetski efikasne mjere, građani mogu uzeti kredit u bankama, a zatim, nakon što predoče dokaze da su kupili i ugradili proizvode, na tekućim računima im budu uplaćeni grantovi, koji obično iznose 20 posto investicije.

Čak i ako se uzmu u obzir kamate i troškovi kredita, građanima ostaje značajna suma novca kao motivacija da ugrade što više energetski efikasnih proizvoda. Pojedine banke imaju relativno ograničenu paletu mjera i proizvoda za koje se mogu dobiti grantovi, poput termalnih fasada, toplotnih pumpi za grijanje, vanjske stolarije i sličnih proizvoda. Druge, pak, banke uz ove proizvode nude i mogućnost nabavke energetski efikasnih kućanskih uređaja i aparata koji su do sada nosili oznaku A+++ i A++, a sada imaju oznaku B i C, poput veš-mašina, mašina za suđe, blendera, televizijskih prijemnika i drugih uređaja.

Kadri Simson, komesarka za energetiku u Europskoj komisiji, rekla je da je europski način etiketiranja energetskih proizvoda bio pun pogodak.

“Do kraja veljače više od 90 posto proizvoda u EU imalo je oznake A+, A++ ili A+++. Novi način označavanja će biti jasniji i pomoći će proizvođačima da nastave s inovacijama kako bi ponudili još energetski efikasnije proizvode, što pomaže smanjenju emisije stakleničkih plinova”, rekla je ona.

I Fond za zaštitu životne sredine RS nudi mogućnost sufinanciranja projekata energetske efikasnosti, a sve informacije o projektima koje podržavaju mogu se pronaći na njihovoj internet stranici.

Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, kaže da je BiH na početku dugog puta kada je riječ o energetskoj efikasnosti. Primjera radi, ističe da se kod višekatnih zgrada mora mijenjati regulativa.

“Banke ne žele financirati energetsku efikasnost u neboderima zbog neadekvatno riješenog pitanja zajednica etažnih vlasnika. A 45 posto stambenog fonda čine višekatnice. Sve investicije idu u individualne i javne objekte jer ih banke mogu lakše kreditirati. Puno je ovakvih primjera gdje bi se veliki napredak mogao postići samo promjenom regulative”, ističe on.

Iako su, kao što smo vidjeli, i u BiH započete inicijative za dobivanje grantova u oblasti energetske efikasnosti, i dalje znatno zaostajemo za EU. U tim zemljama grantovi su mnogo izdašniji, a ponekad investiciju pokriju u iznosu od sto posto. EU je, primjera radi, prošlog tjedna izdvojila 17,5 milijardi eura za pomoć rudarskoj industriji zbog zatvaranja rudnika i isključivanja termocentrala iz pogona.

Zahvaljujući inicijativi Europske komisije “Novi zeleni dogovor” i Fondu za zapadni Balkan, značajan iznos od oko devet milijardi eura grantova za zapadni Balkan će se odnositi na ekologiju. Građani će, ako ovaj projekt bude implementiran, povoljno moći nabavljati električne automobile, postavljati solarne panele na krovove i uvoditi druge ekološke inovacije, pišu Nezavisne.

Izvor:nezavisne.com

error: Content is protected !!