Nakon 11 dana žestokih sukoba, uglavnom raketiranja, proglašeno je primirje između Izraelaca i Palestinaca. Posljedice najnovijeg nasilja u višedesetljetnom sukobu je prije svega oko 250 mrtvih, od kojih golema većina na palestinskoj strani. Izraelski izvori tvrde da su likvidirali 25 visokih dužnosnika i oko 200 operativaca Hamasa, Palestinci pak navode kako su među žrtvama i deseci žena i djece.
Jedanaest dana i noći odjekivale su rakete i bombe Svetom Zemljom. Posvuda dokazi razaranja. Mrtvi i ranjeni na obje strane. Strah i bijes pomiješan sa željom za osvetom, ali i apatijom. Četvrti rat Izraela i Hamasa u nešto više od deset godina, ionako slab zdravstveni sustav u Pojasu Gaze bacio je na koljena.
U školama pod upravom UN-a zaštitu su potražili deseci tisuća ljudi, među njima je i stanovnica Gaze Nawal al-Danaf i njezino petero djece. Bivšu učionicu dijele s još pet obitelji.
– Škola je sigurna od rata, ali što se tiče koronavirusa, u jednoj učionici ima pet obitelji; jedan zarazi drugog, drugi zarazi trećeg. Čak i ako netko ima gripu, zarazit će svu djecu, što također uopće nije ugodno, kaže ona.
Koliko je teško u Gazi, najbolje pokazuju podaci da je tijekom posljednjeg rata Hamasa i Izraela 2014., koji je trajao 50 dan,a bez domova ostalo 50 tisuća ljudi. Sada je za samo 11 dana više od 70 tisuća ljudi postalo beskućnicima. Oštećeno je najmanje 18 bolnica i klinika. Da nevolje ne idu same, potvrđuje i podatak da je u Gazi zabilježeno više od 105 000 slučajeva koronavirusa.
Sirene, sati granatiranja, velika oštećenja i uplašeni ljudi – slika je i s one druge strane granice. Prekid vatre mnogima nije donio olakšanje.
Tek jedanaestog dana sukoba u Izrael je stiglo izaslanstvo Europske unije s porukom – rat mora prestati. A baš Europska unija poručila je da je jednostavno nemoćna i da zaustaviti sukob može jedino SAD, samo ako želi. Nema dvojbe da se napadnuti Izrael ima pravo braniti, smatra Bruxelles, no nema pravo kršiti međunarodno pravo.
UN je mnoge razočarao pasivnošću, čak i one koji pažljivo prate njegov rad. Novinari koji su sličan konflikt pratili 2009. godine, ističu kako se tadašnji glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon ukrcao na zrakoplov i otišao u Tel Aviv razgovarati s izraelskom vladom. Smatraju da bi se António Guterres mogao ugledati na svog prethodnika.
– Svaki glavni tajnik ima svoje metode sudjelovanja u tim vrstama događaja, a mi ćemo dopustiti povjesničarima da uspoređuju vrijeme od 2009. do 2014. s godinom 2021. Glavni tajnik je bio potpuno angažiran i vrlo ga (sukob, op.a.) pažljivo prati. Pokrenuo je ovo pitanje u kontaktima s Rusima, Amerikancima, kraljem Jordana, Palestincima, uskoro i s Izraelcima. Ovlastio je svog čovjeka na terenu, Tora Wenneslanda, da se uključi u vrlo aktivnu diplomaciju kako bi se postigao trenutni prekid neprijateljstava, opravdava aktualnog prvog čovjeka UN-a njegov glasnogovornik Stéphane Dujarric.
Guterresu zamjeraju što u cijelom ovom razdoblju bombardiranja nije razgovarao s izraelskim premijerom.
Nakon 11 dana ratovanja, uz posredovanje Egipta i Katara, na snagu je stupio prekid vatre. Kratki prekid vatre stanovnicima s obje strane donijet će predah i malo mira – i ništa više. Tisuće ispaljenih Hamasovih raketa na jug Izraela pokazale su kako je tijekom 14-godišnje izraelsko-egipatske blokade Pojasa Gaze vojni arsenal te enklave samo narastao.
– Tri su glavna izvora gdje Hamas nabavlja svoju vojnu opremu, uključujući rakete, od kojih je jedan izravan uvoz od vanjskih partnera poput Irana. Drugi način na koji dolaze do raketa, kombinacija je unutarnjih i vanjskih komponenata. Koristeći se nekim komponentama koje nabavljaju iz Irana, koje se krijumčare u Gazu, kombiniraju ih s komponentama iz lokalnog izvora, poput cijevi i stvari koje mogu lokalno obrađivati, objašnjava Ian Williams iz washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije, dodajući kako je tu i lokalno proizvedeno oružje, obično s najkraćim dometom, inače najmanje pouzdano i najmanje precizno.
– U ovom sukobu vidimo da se Hamas koristio boljom taktikom u pogledu lansiranja raketa. Ispaljuju ih intenzivnije. Čini se da je njihova preciznost malo poboljšana u odnosu na prethodne sukobe. Čini se da su napadi bolje koordinirani i intenzivniji, dodaje zaključujući da je vjerojatno riječ o utjecaju savjetnika Quds Forcea koji pomažu Hamasu.
S druge strane dio izraelskih medija optužuje vladu da nikada nije tako loše vodila neki rat. Smatraju da je riječ o ozbiljnom vojnom i diplomatskom neuspjehu koji je razotkrio lošu pripremu i vođenje vojske kao i nemoć vlade Benjamina Netanyahua na odlasku. Takav Izrael ne može neutralizirati Hamasove vojne kapacitete. Likvidacija nekoliko desetaka njegovih pripadnika sigurno ga neće oslabiti niti odvratiti od novih pokušaja da napadne Jeruzalem.
Izvor:hrt.hr