Pogrešna akcizna politika koja se vodi godinama povećala je cijenu cigareta mnogo iznad standarda građana, što je dovelo do bujanja crnog tržišta po kojem je naša zemlja rekorder u Europi. Procjene su da zbog šverca cigareta i duhana svake godine izgubimo oko milijardu maraka ili jedan godišnji budžet zajedničkih institucija.

UIO je 2009.godine započela usklađivanje oporezivanja akcizom duhanskih prerađevina s legislativom EU. Uslijedilo je povećanje prikupljenih prihoda po ovom osnovu. Prihodi su značajno rasli sve do 2019. godine u kojoj je prikupljeno rekordnih 867 milijuna maraka. A onda je u prošloj godini uslijedio pad od čak 157 milijuna u odnosu na 2019-u. Sličan trend se nastavio i u ovoj godini. U prva četiri mjeseca prikupljeno je 65 milijuna maraka manje nego u istom periodu lani. Te 2009-e Uprava je izdala 534 milijuna akciznih markica kojima se obilježavaju cigarete, a u prošloj godini 184 milijuna, to jest tri puta manje.

RATKO KOVAČEVIĆ, portparol UIO BiH

 „To su zaista podaci koji su na neki način alarmantni, jer ukazuju da je došlo do značajnog pada broja izdanih akciznih markica i cigareta koje su se našle u legalnoj prodaji. Praktično nije došlo do značajnog smanjenja pušenja u BiH što znači da je zaista veliki dio prodaje cigareta prešao na tzv. crno tržište“.

Razmjere crnog tržišta koje je najveće u Europi i gubitaka koje zbog njega imamo najbolje, ilustruju podaci duhanske industrije.

ZVONKO KOLOBARA, direktor “BAT Adria” regije

„Samo u zadnjih par godina crno tržište je doseglo više od 50% ukupnog tržišta i ne može se usporediti ni s jednom granom industrije. Mi samo možemo napomenuti kako je duhanska industrija izgubila preko 50% svojih prihoda, dok država svake godine izgubi oko milijardu maraka zbog tog istog crnog tržišta“.

Bosna i Hercegovina je još 2019-e zadovoljila zahtjev Europske unije da na tisuću komada cigareta akciza minimalno iznosi 90 eura. Ona je kod nas 90,5 eura i veća je nego u bilo kojoj drugoj državi u regionu. Od jedne kutije cigareta koja košta pet maraka, državi na ime akcize i PDV-a idu 4 i po marke, što je najveći namet u Europi. Umjesto smanjenja broja pušača, koje je bilo jedan od ciljeva koji nije ostvaren, uspjeli smo smanjiti prihode.

SAŠA GRABOVAC, Udruženje ekonomista “СWОТ”

 „S obzirom na teško ekonomsko stanje i pogotovo sada u ovom vremenu kada je korona značajno usporila ekonomske aktivnosti i taj aspekt poprima puno značaja, jer upravo smanjenjem prihoda po osnovu akciza smanjuju se sredstva konkretno i za zdravstvo i zdravstveni sistem“.

Svi se slažu da je, ako se ponovo žele povećati prihodi, potrebno mijenjati akciznu politiku i smanjiti namete na duhan i duhanske prerađevine. A to se može jedino izmjenama Zakona o akcizama. Zadnji zahtjev za tako nešto aktualni Savjet ministara je odbacio. Iz Kluba SDS-a, PDP-a i DNS-a u državnom parlamentu najavljuju da će u lipnju još jednom zatražiti da se preispita sadašnja akcizna politika.

MIRA PEKIĆ, Klub poslanika SDS-a, PDP-a i DNS-a u PD PSBiH

 „Mi ćemo ići sa inicijativom ona koja je već bila da se Savjet ministara zaduži da izmjenama i dopunama Zakona o akcizama vrati akcize na 1,50 KM i da se na taj način pokuša stabilizirati ta politika prodaje cigareta i prikupljanja prihoda. Na taj način ja mislim da bi se uspjelo to crno tržište bar u jednom dijelu smanjiti“.

Zašto se insistira na akciznoj politici koja je dovela do toga da imamo najskuplje cigarete u Europi, u odnosu na standard građana, a koja je dovela do propasti domaće duhanske industrije i uzrok je gubitaka od milijardu maraka u državnom budžetu godišnje, nikom nije jasno. U cijeloj priči razloga za zadovoljstvo imaju jedino šverceri koji zarađuju stotine milijuna maraka. A možda se baš zbog toga ništa i ne želi promijeniti.

Izvor:BH RT