Što županije i gradovi očekuju od Vlade u iduće četiri godine? Za koje kapitalne projekte treba tražiti financiranje iz fondova Europske unije? Koliko je Hrvatska daleko od željenog ravnomjernog razvoja svih krajeva?

U emisiji  Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić o tome su govorili Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU, Željko Kolar, Krapinsko-zagorski župan, Matija Posavec, Međimurski župan, Antonija Jozić, Požeško-slavonska županica, Željko Burić, šibenski gradonačelnik i Rikardo Novak, hvarski gradonačelnik.

Tramišak je rekla da kada se govori o ravnomjernom regionalnom razvoju moramo se osvijestiti glede nerazvijenijih dijelova Hrvatske.

– Oni koji su najrazvijeniji, oni su i najviše spremni za povlačenje novaca iz fondova EU, dok najveća pomoć države i ministarstva regionalnog razvoja, ide nerazvijeniji područjima i onim udaljenijim od velikih gradova, naglasila je.

Kolar: Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan

Na pitanje jesmo li odredili prioritete glede „višegodišnje omotnice”, Kolar je rekao je kako se to još ne zna. Plan je otišao u Bruxelles i Vlada je puno radila na njemu.

– Vjerujem da su se dobro vagali prioriteti koji su važni za razvoj čitave Hrvatske, rekao je.

– Apetiti su porasli, što je očekivano, i možemo potvrditi da imamo 3-4 puta više projekata od raspoloživih sredstava koje ćemo imati na raspolaganju, a treba i reći da ćemo imati duplo više sredstava no što smo imali u prošloj financijskoj omotnici, istaknuo je Kolar.

U Krapinsko-zagorskoj županiji imaju 5 strateških projekata koje bi željeli ostvariti unutar 4-7 godina.

– Treba biti racionalan i realan, ali svakako i poduzetan, govori Kolar.

Posavec je rekao da kada se pogleda karta Hrvatske i strateški državni projekti, onda se vidi da na sjeveru Hrvatske ima najmanje strateških državnih projekata, a oni koji postoje idu sporom dinamikom u realizaciji.

– Kada govorimo o ravnomjernom razvoju naše zemlje, teško je govoriti o razvijenim ili nerazvijenim županijama. Mi moramo raditi na ravnomjernoj razvijenosti i prilika je sada to. 49 milijardi kuna mehanizma za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir koji je na razini od 80-ak milijardi kuna, tu su još i zajmovi. To je sve ukupno 183 milijarde kuna koje su na stolu i imamo ih priliku uzeti, istaknuo je.

Posavec govori kako jedna od stvari na koje županije mogu utjecati je obrazovanje. U mehanizmu za oporavak ima 2,8 milijardi kuna za obnove škola, za jednosmjensku nastavu u čitavoj zemlji.

Jozć: Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen

Trend iseljavanja je pomalo zaustavljen, istaknula je Jozić i dodala kako danas u Slavoniji ima obitelji koje se vraćaju, kvaliteta života raste.

– Nije čudno da se obitelj vrati i zakupi prostor u našim inkubatorima i osnuje tvrtku te znanja i iskustva koje je stekla u stranim državama prelije ovdje, govori županica

Pitanje demografske obnove je pitanje cijele Hrvatske i to ćemo pitanje riješiti kada budemo imali jako gospodarstvo jer su samo radna mjesta ono što će jamčiti ostanak mladih obitelji, smatra Jozić.

Tramišak: Moramo se držati pravila i regulative EU

Na pitanje kako će se odlučivati o prioritetima glede projekata ministrica Tramišak je kazala kako se upravo završavaju planovi i treba se odlučiti čemu se treba posvetiti najveća pozornost strateškim ulaganjima koja imaju županije, poput ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, pitanje daljnjeg razvoja gospodarstva i poduzetništva, tehnoloških parkova.

– Sada se moramo fokusirati i reći u što želimo ulagati, naglasila je ministrica i dodala kako Hrvatska još uvijek kaska za zemljama članicama EU.

Istaknula je kako se moramo držati pravila EU i njihove regulative.

Prioriteti se određuju u suradnji s 92 institucije, županijama, civilnim sektorom, akademskom zajednicom, svim resornim ministarstvima, govori Tramišak.

Kolar naglašava kako sigurno neće svi biti zadovoljni s raspodjelom sredstava, ali kako kaže, spreman je sjesti za stol s ostalim županima i dogovoriti prioritete.

Posavec: Hrvatska danas izdvaja 1 posto BDP-a za rast i razvoj

Međimurski župan je rekao kako će biti teško da jedinice lokalne samouprave smognu 15 posto za neke velike projekte zato što na „leđima” županijskog proračuna postoje projekti vrijedni stotine milijuna kuna, a izvorni prihod im je, na primjer, 62 milijuna kuna.

– Snalazite se nekako zato što ne želite propustiti ni jednu priliku zato što su projekti gotovi, natječaji otvoreni i želite povući novac, govori i dodaje kako će se i dalje u gradnji infrastrukture povlačiti europska sredstva, ali se treba ulagati i u rast i razvoj.

Hrvatska danas izdvaja 1 posto BDP-a za rast i razvoj, a prosjek EU je 2,2 posto, ali je u Nacionalnoj strategiji do 2030. godine definirano da će izdvajanje biti 3 posto.

– Za sjever Hrvatske je važno da se ulaže u brzu željeznicu. Od Zagreba do Čakovca ima 90-ak kilometara, a vama danas treba za to prijeći tri i pol sata vlakom. Neminovno je potrebno raditi na tome da možete vlakom za 50 minuta doći, naglašava Posavec.

Kohezijskim fondom od milijardu i sto milijuna kuna određeno je direktno ulaganje u željeznicu, ali ti je i 500 milijuna eura iz fonda za oporavak i otpornost, no sredstva će nedostajati i projekti će se morati raditi u fazama, govori Tramišak.

Izvor:hrt.hr