Djevojka koja je prebjegla iz Sjeverne Koreje kazala je kako je na SAD gledala kao na zemlju slobodne misli i slobode govora – sve dok nije došla tamo na fakultet. Yeonmi Park pohađala je Sveučilište Columbia i ostala iznenađena usredotočenošću na političku korektnost zbog koje je pomislila da “čak ni Sjeverna Koreja nije toliko luda”.

„Očekivala sam da plaćam to bogatstvo, vrijeme i energiju kako bih naučila razmišljati, ali prisiljavaju vas da razmišljate onako kako oni žele da vi mislite ”, rekla je Park za Fox News. “Mislila sam da je Amerika drugačija, ali vidjela sam toliko sličnosti s onim što sam vidjela u Sjevernoj Koreji.”

27-godišnjakinja je za The Post rekla kako ne može vjerovati da se od nje traži “toliko auto-cenzure”.

“Doslovno sam prešla pustinju Gobi da bih bila slobodna i shvatila sam da nisam slobodna, Amerika nije slobodna.”, ocijenila je.

Yeonmi Park pobjegla je 2007. godine iz Sjeverne Koreje u dobi od 13 godina. Provela je dio vremena u Južnoj Koreji prije nego je 2016. krenula u školu u New Yorku. Dolaskom u Ameriku ostala je iznenađena. Neke od rasprava o bijelim privilegijama podsjetile su je na kastni sustav u njezinoj rodnoj zemlji, gdje su ljudi bili kategorizirani prema njihovim precima, tvrdi.

“Svi problemi nastaju, objasnili su nam, zbog bijelaca.”

U jednom je razredu učitelj koji je raspravljao o zapadnoj civilizaciji pitao učenike imaju li problema s nazivom teme. Većina je učenika digla ruke. Neki su, rekla je, spomenuli problem s “kolonijalnim” nagibom rasprave. Rekla je Foxu da su je i prigovarali jer je rekla kako uživa u knjigama Jane Austen.

“Rekli su mi kako takvi pisci imali kolonijalni način razmišljanja. Bili su rasisti i fanatici i podsvjesno vam ispiru mozak.”

Park je rekla da zna u što se država može pretvoriti s oduzetim pravima i diskursom.

“Mislila sam da su Sjeverni Korejci jedini ljudi koji mrze Amerikance, ali ispostavilo se da u ovoj zemlji ima mnogo ljudi koji mrze ovu zemlju”, rekla je za The NYPost.

Park, koja je svoj bijeg iz Sjeverne Koreje i život u represivnom režimu zabilježila u memoarima iz 2015. godine “Da bismo živjeli”, rekla je kako su Amerikanci spremni dati svoja prava ne sluteći da se možda više neće vratiti.

“Dobrovoljno, ti ljudi međusobno se cenzuriraju, prešućuju se. Postoji vojni puč ili sila koja oduzme vaša prava i ušutka vas, ali ova zemlja odlučuje biti ušutkana sama cenzurirajući svoja prava.”

Njeno je svjedočanstvo podijeljeno i na YouTubeu kada je 2019. bila gošća TED razgovora.

Izvor: narod.hr/NYPost

error: Content is protected !!