Vlada FBiH je na posljednjoj sjednici prihvatila izvješće Zavoda za javno zdravstvo FBiH “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH – 2019.” koje će biti dostavljeno Parlamentu FBiH radi razmatranja i davanja suglasnosti, piše Večernji list BiH.

Prvu među pet vodećih skupina bolesti koje su bile uzrok umiranja stanovništva FBiH predstavljaju bolesti krvožilnoga sustava s udjelom od 47,9%, što je smanjenje u usporedbi s 2018., kad je njihov udio bio 51,5%, odnosno 2017., kad je iznosio 51,6%. Druga skupina su maligne neoplazme s indeksom strukture od 21,8%, što je jednako vrijednosti za 2018., ali nešto manje u usporedbi s 2017., kad je udio bio 22,3%. Treća su endokrine i metaboličke bolesti s poremećajem u prehrani s udjelom od 5,8%, što je nešto više u odnosu na 2018., kad je bio 5,5%, ali i neznatno manje ako usporedimo s 2017., kad je njihov udio u općem mortalitetu iznosio 6%.

Četvrti su simptomi, znaci i nenormalni klinički te laboratorijski nalazi s udjelom od 5,8%, što je porast u usporedbi s 2018., kad je udio bio 4,2% odnosno 3,8% u 2017. Peta najčešća skupina su bolesti respiratornoga sustava s indeksom strukture 5,6% i bilježe porast u usporedbi s 2018. (5,3%) te 2017. (4,2%). Vodeći uzrok smrti žena u 2019. bio je moždani udar, koji je imao stopu od 103,3 na 100.000 stanovnika, što predstavlja porast u odnosu na 2018., kada je iznosila 92,5 na 100.000, a u 2017. 87,4 na 100.000 stanovnika. Drugi je esencijalna hipertenzija sa stopom od 79,3 na 100.000 stanovnika, što je porast u odnosu na prethodne godine, kad je vrijednost bila 57,8 na 100.000 u 2018. odnosno 54,5 na 100.000 u 2017. Sljedeći je akutni infarkt miokarda sa stopom od 75,4 na 100.000 stanovnika i bilježi trend smanjenja u usporedbi s 2018., kada je iznosila 79,9 na 100.000 stanovnika, ali je u porastu u usporedbi s 2017., kada je bila 74,4 na 100.000 stanovnika. Četvrte su kronične ishemijske bolesti srca sa stopom od 59,2 na 100.000 stanovnika, što je porast u usporedbi s 2018., kad je bila 51,2 na 100.000 stanovnika, a u 2017. 52,6 na 100.000. Peti je dijabetes mellitus neovisan o inzulinu sa stopom od 54,1 na 100.000 stanovnika, što je porast u usporedbi s 2018., kada je imala vrijednost 47,1 na 100.000, a u 2017. 51,8 na 100.000.

U 2019. muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta miokarda – stopa 120,6 na 100.000 stanovnika, što je povećanje u odnosu na 2018. – 107,6 na 100.000, i još više u odnosu na 2017. – 99 na 100.000. Na drugom mjestu su maligne neoplazme bronha i pluća sa stopom od 83,1 na 100.000 stanovnika, a što je blago povećanje u odnosu na 2018. – 81 na 100.000, a 2017. je bila 76,7 na 100.000. Treći je moždani udar sa stopom od 79,6 na 100.000 stanovnika, u 2018. – 75,7 na 100.000, a u 2017. – 71,7 na 100.000. Četvrti je esencijalna hipertenzija sa stopom od 56,5 na 100.000 stanovnika, što predstavlja povećanje u odnosu na 2018., kada je bila 41,6 na 100.000 stanovnika, u 2017. – 42,1 na 100.000. Peti su kronične ishemijske bolesti srca sa stopom od 44,9, što je značajno više u odnosu na 2018., kada je bila 37,1 na 100.000, a u 2017. – 38,5 na 100.000 stanovnika.

Izvor: Vrisak.info