Nakon višemjesečnih konzultacija, u Ministarstvu rada održan je prvi sastanak radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o radu koji bi trebao stupiti na snagu u drugoj polovini 2022. Jedna od tema, koja se posebice aktualizirala tijekom pandemije, bila je i rad na izdvojenome mjestu. Uoči sastanka, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su gotovo na suprotnim stranama u vezi s mnogim temama.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Dragan Jelić ocijenio je prvi sastanak radne skupine o Nacrtu prijedloga Zakona o radu vrlo dobrim.
– Rasprava je bila konstruktivna, konkretna, poslodavci i sindikati su se uključili sa svojim prijedlozima. Dogovorili smo metodologiju kako ćemo dalje raditi. Nakon višemjesečnih konzultacija koje su manje-više bile neformalne, donijeli smo odluku da idemo u izradu novog zakona o radu koji mora biti prikladan sadašnjim uvjetima rada, rekao je Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Planovi za novi Zakon o radu
Rekao je kako je plan modernizirati zakon, i unijeti novine koje su se pojavile u pandemiji, poput rada na daljinu i rad od kuće, odnosno na izdvojenom mjestu. Zakon će biti definiran što se tiče dopunskog rada, radnog vremena, i platformskog rada koji je sve popularniji.
– Započeli smo formalne sastanke s ovom radnom skupinom, planirali smo od deset pa nadalje sastanaka u ovoj godini. Proći ćemo cijeli Zakon o radu i probati dobiti što veći konsenzus svih socijalnih partnera jer bez toga se ni ne može donijeti kvalitetan zakon o radu, objašnjava Jelić.
Jelić je rekao kako je plan krajem godine imati prvi tekst zakona o radu i onda započeti formalnu procedura.
– Javno savjetovanje, prvo čitanje, rasprava, drugo čitanje i negdje do 1. srpnja iduće godine bismo ga donijeli u Saboru, što nam je vrlo bitno jer trebamo dvije direktive transformirati u zakon što se Europske komisije tiče, najavio je Jelić.
Na pitanje koliko će teško biti postići dogovor budući da poslodavci traže jedno, dok sindikati traže suprotno, Dragan Jelić odgovorio je kako je u početku to uvijek tako.
– Ja sam uvjeren da ćemo se dobrom i kvalitetnom raspravom približiti što više i jednima i drugima, jer je svima nama u cilju da i poslodavci i radnici, a time i sindikati, budu zadovoljni s novim Zakonom o radu, rekao je.
– Mi kao predlagač zakona na kraju imamo završnu riječ, ali ništa nećemo donositi preko noći ili preko koljena. Na nekim stvarima će biti više pregovora, na nekima manje, danas smo vidjeli da smo se oko nekih stvari odmah složili, a oko nekih ćemo još imati dodatnu raspravu. Uvjeren sam da ćemo imati veliki konsenzusi da nas čekaju aktivni i zanimljivi pregovori, najavio je Jelić.
Novost – rad na izdvojenom mjestu
– Što se tiče rada na izdvojenom mjestu, to može biti rad od kuće i rad na daljinu, tu planiramo uvesti neke novosti, naručito u IT sektoru. Tu se mora definirati zaštita na radu, koje su obveze poslodavaca i koje su obveze radnika, i naravno da to mora biti na pristanak jednih i drugih. Mora se potpisati dodatak ugovora o radu i to bi sve definirali kroz novi Zakon o radu, kaže Jelić.
Dragan Jelić je komentirao kako je rad na izdvojenom mjestu, odnosno rad od kuće u ovih godinu i pol dana izgledao relativno dobro.
– Sadašnji zakon o radu definira mogućnost rada na daljinu, mnogi su to iskoristili. Neki su potpisali dodatak ugovoru, neki nisu, malo se sporilo oko troškova rada od kuće, no u ovih godinu dana vjerujem da ćemo to riješiti na zadovoljavajući način, rekao je državni tajnik u Ministarstvu rada.
Krešimir Sever: Pregovarat ćemo dugo o teškim temama
– Danas je ovo prvi i lakši sastanak, ali nas u narednim danima i mjesecima očekuje puno složenija problematika. Veliki dio pitanja dobit će odgovore kroz pregovore. Mi danas niti jedno od tih pitanja nismo otvarali, nego smo se bavili uvodom u ZOR, kazao je novinarima nakon sastanka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
O radu na daljinu
Za rad na daljinu rekao je da postoji sporazum na nivou EU-a koji nije obvezujući. Kaže da se njime uređuje da takav rad mora biti rezultat dogovora poslodavca i radnika, a ne jednostrano poslodavčevo upućivanje radnika da radi od kuće. Tu mora postojati i dodatak ugovora o radu, dodao je. Naveo je da je tu i pitanje zaštite na radu, radno vrijeme kao i pitanje dodatnih troškova.
– Iskustvo je pokazalo da se previše ispreplelo privatno i radno i zbog toga to treba regulirati na način kako ukazuje okvirni sporazum ili kako usmjerava i sam Zakon o radu. Puno toga nije poštovano i puno toga bi trebalo biti ispoštovano, a svi zakonski preduvjeti su posloženi, naglasio je Sever. Kaže da je otvoreno pitanje jedino da država poslodavcu te troškove prizna kao olakšicu.
Rad na određeno vrijeme treba smanjiti
– Ušli smo u nesigurne oblike rada s jednom četvrtinom ukupno zaposlenih, gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, oko 25 posto, i to treba riješiti. To je jedan od razloga zašto ljudi odlaze vani, kazao je Sever. Kaže da se dade iščitati da bi poslodavci htjeli dobar dio nesigurnosti iz rada na određeno prebaciti u sustav rada na neodređeno.
– Mi to ne možemo prihvatiti. Tražimo da se rad što više osigura i da radnik ima što više izvjesnosti gdje će raditi, do kada će raditi i slično, kazao je Sever.
Naglašava i da su sindikati kategorički protiv produljenog rada jer raste, kaže, rizik za zdravlje.
– Vjerujem da ćemo dugo pregovarati o teškim temama. Trebala bi se povećati sigurnost radnika, trebalo bi ići u pomirenja privatnoga i radnoga. Očekujemo da će Vladina strana u duhu onoga što pregovara na nivou EU-a, to sada primijeniti i kod ovih pregovara, kazao je Sever novinarima.
S e-savjetovanja učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona
Obrazac prethodne procjene učinka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu bio je na e-Savjetovanju do 7. lipnja ove godine. Sindikalne središnjice potkraj svibnja uputile su zajednički komentar na prethodnu procjenu učinaka propisa za Nacrt prijedloga Zakona o radu.
Smatraju, među ostalim, “da je analiza stručnog nositelja, u kojoj procjenjuje da je zakonski okvir potrebno mijenjati kako bi na odgovarajući način mogao pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti te zaštititi poduzetnike od administrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti posve promašena i neprimjerena”.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u ožujku da se jedna od tema u sklopu željenih izmjena Zakona o radu (ZOR) odnosi i na bolju zaštitu platformskih radnika te da će se taj oblik rada definitivno pokušati urediti. Tu je ponajprije riječ o dostavljačima i vozačima koji rade preko digitalnih globalnih platformi, a Aladrović je iznio procjene prema kojima oko pet posto Europljana radi na takav način.
– To je sigurno jedan segment rada koji će se morati dodatno zaštititi kako ne bi bio dio prekarnog rada i kako bi sigurnost takvih radnih mjesta bila na višoj razini, istaknuo je Aladrović, dodavši da se ta radna mjesta želi učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim.
Rekao je i da bi Hrvatska mogla biti jedna od predvodnica koje su to na zakonodavan način riješile, s obzirom na to da praktički ni jedna zemlja u Europi to pitanje još nije uredila u vlastitim zakonodavstvima.
Izvor:hrt.hr