Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa u MUP-u, izjavio je u HTV-ovom Studiju 4 da je broj poginulih u prvih šest mjeseci ove godine povećan u odnosu na prošlu godinu. Ove godine je 130 smrtno stradalih, a lani ih je bilo 115.  

Ove godine, u odnosu na prošlu godinu, više je prometnih nesreća i veći broj smrtno stradalih, dok je broj teže ozlijeđenih negdje na razini kao i lani. 

– U šest mjeseci ove godine je smrtno stradalo 130 ljudi, a prošle godine ih je bilo 115. Prošla godina je bila s najboljim podacima otkad se uopće prate statistički podaci o nesrećama. Tada je broj stradalih bilo 257 osoba, što je za 60 osoba manje nego godinu priju. Sigurno je da su i koronakriza i “lockdown” utjecali na taj smanjeni broj, no kad smo malo dublje sve analizirali, prema podacima iz stanica za tehnički pregled bilo je 8% manje prijeđenih kilometara. Dakle, za vrijeme “lockdowna” ipak se vozilo, a broj smrtno stradalih bio je manji za 20%, istaknuo je Mataija.  

Godišnje je i oko 10% smrtno stradalih stranih državljana u prometu u Hrvatskoj, a ove godine ih je bilo 11. 

Naglasio je i da ponekad prazna cesta i nije dobra cesta što se tiče sigurnosti cestovnog prometa. Najteže prometne nesreće događaju se najčešće kada je sunčano i kada na prometnicama nema previše vozila, kazao je. 

– Za vrijeme “lockdowna” neki su vozači to baš iskoristili, pa su vozili brže. Kada se onda dogodi prometna nesreća, posljedice su puno teže, izjavio je Mataija. 

Svaki pojedinac mora razmisliti prije nego što sjedne u automobil ili na motor, je li njegovo ponašanje rizilčno. 

– Teško da policija može spriječiti npr. vozača motocikla da u naseljenom području vozi 150 km/h. Vozači naprosto moraju shvatiti da se prometne nesreće ne događaju nekome drugome, rekao je.

Vozači često ne razmišljaju o posljedicama svoje vožnje na prometnicama, a često voze i “napamet” jer ne prate promjene u prometu. 

Statistika pokazuje da su mladi vozači ove godine izazvali nešto manje prometnih nesreća sa smrtno stradalima. U nesrećama koje su skrivili 18 osoba je smrtno stradalo, a lani ih je bilo 22. 

– U analizi vozača iznad 65 godina, mogu reći da su bili krivci za 17 smrtno stradalih u prometu. Dakle, na istoj razini su i mladi i stari vozači po tome koliko su izazvali prometnih nesreća s posljedicama smrtno stradalih. Ne bih dijelio vozače po tome je li vozi žena ili muškarac. Bit je u tome da se poštuju prometni propisi, a oni koji ih ne poštuju, izazivaju nesreće, istaknuo je.

Na pitanje jesu li muškarci ili žene bolji vozači, Mataija opet ističe da ne želi tako gledati. Doao je tek da se može reći kako su žene nešto pažljiviji vozači i manje sklone rizicima, od muškaraca koji češće ulaze u rizične situacije i tako izazivaju prometne nesreće.

Brzina, alkohol, ne korištenje sigurnosnog pojasa i nepropisno korištenje mobitela – glavni su krivci zbog čega se događaju prometne nesreće.

– 40% smrtno stradalih u prometu je upravo zbog brzine, bilo da se radi o nepropisnoj ili neprilagođenoj brzini. Alkohol nije uzrok prometne nesreće, ali potencira kod vozača dodatnu hrabrost tako da on usput radi i niz drugih prekršaja. Sigurnosni pojas je vrlo bitan. Godišnje prosječno 30-ak osoba ispada iz vozila i smrtno strada. Vjerojatno ne bi baš svi preživjeli da su bili vezani, ali velika većina bi. Četvrta “ubojica” u prometu na cestama je telefoniranje za vrijeme vožnje. Koncentracija je usmjerena negdje drugdje, a ne na vožnju, istaknuo je.

Govoreći o motociklistima na cestama Mataija je kazao da je ove godine u šest mjeseci u odnosu na lani 29 smrtno stradalih vozača i četiri putnika.

– U većini slučajeva u nesrećama gdje su sudjelovali motocikli, oni su i bili krivci za nesreće jer su vozili velikim brzinama, neprilagođenima, rizično su pretjecali, vozili se između vozila. Međutim, dio ih je stradao i zato jer su im drugi oduzeli prednost u prometu, dodao je. 

Mataija je istaknuo da je u porastu broj smrtno stradalih motociklista, biciklista, ali je broj poginulih pješaka manji.

Romobili neće ići na cestu, već na biciklističke staze 

Novim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama trebalo bi se kategorizirati druga prijevozna sredstva, poput električnih romobila.

– To su vozila bez sjedala čiji radni volum nije veći od 25 kubičnih centimetara, a ako je riječ o električnim vozilima onda njihova snaga nije veća od 0,25 kW. Oni ne smiju postići brzinu veću od 25 km/h. Radi se tek o prijedlogu, a ideje su dobro došle. Prema našem mišljenju ta vozila ne bi bila na kolniku. Bili bi smješteni na biciklističkim stazama i trakama. Ako nema te staze, bili bi na nogostupu, ali tu moraju voditi računa o pješacima. Dobna granica za upravljanje bila bi 14 godina. Do 16 godina morali bi imati zaštitnu kacigu na glavi, svjetlo bijelo sprijeda i crveno straga, reflektirajući prsluk. Osim toga, ne bi smjeli niti nikoga voziti. Savjetovanje još traje, a svaki prijedlog ćemo razmotriti, dodaje Mataija.

Govorio je i o preventivnim akcijama te naglasio da se isključivo represijom teško rješavaju problemi.   

Izvor:hrt.hr

error: Content is protected !!