U mnoštvu hrvatskih projekata koji će se financirati iz europskog megafonda za oporavak i otpornost, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenković apostrofirali su prošli tjedan i obnovu objekata oštećenih u potresu te energetsku učinkovitost zgrada, za što je predviđeno čak 789 milijuna eura. S obzirom na to da je od početka pandemije obustavljeno subvencioniranje energetske obnove višestambenih zgrada, iz Ministarstva prostornog uređenja i državne imovine otkrivaju što se sve može očekivati u okviru budućih javnih poziva
Ursula von der Leyen odmah na početku svog govora ukazala je na doprinos Hrvatske europskom ‘zelenom planu’ s ciljem da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Okosnica je to njezina predsjedanja Europskom komisijom.
‘Naporno smo radili na podršci vezanoj za bolji pristup financiranju za mala i srednja poduzeća i bespovratna sredstva koja dajete kako biste poboljšali energetsku učinkovitost. Najbolja energija je ona koju ne koristimo’, rekla je Von der Leyen, predstavljajući ‘sjajan’ i ‘vrlo ambiciozan’ hrvatski plan oporavka.
Posljednji poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada zatvoren je 2017., a država je sufinancirala 60 posto troškova. U međuvremenu, planirajući obnovu svojih starih zgrada s dotrajalim fasadama koje nerijetko predstavljaju opasnost za prolaznike, mnogi suvlasnici stambenih objekata platili su iz zajedničke pričuve projektnu dokumentaciju, kao preduvjet za sudjelovanje na idućem javnom pozivu resornog ministarstva. Unatoč višekratnim najavama o raspisivanju novog poziva, to se nije dogodilo.
Zbog izvanrednih okolnosti pandemije i potresa predviđena europska sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija preusmjerena su u zdravstvo i poduzetništvo. Indikativan je primjer stambene zgrade iz Ogrizovićeve ulice na zagrebačkoj Trešnjevci, inače oštećene u potresu, s čijeg je računa novac uložen u dokumentaciju za energetsku obnovu otišao u vjetar jer je Grad Zagreb, kao vlasnik dvaju stanova, u mandatu bivšeg gradonačelnika Milana Bandića naglo odustao od obnove uz obrazloženje da su uslijed pandemije i potresa smanjeni proračunski prihodi.
U slučaju velikih stambenih objekata projektna dokumentacija koštala je i po više stotina tisuća kuna, s time da se 85 posto tog iznosa trebalo vratiti u zajedničku blagajnu nakon što zgrada dobije zeleno svjetlo za obnovu. Stanari sada s nestrpljenjem čekaju povrat svog novca, novi javni poziv i konačno – sve blagodati energetske obnove.
Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, višestambene zgrade u Hrvatskoj većinom su građene prije 1987. godine pa je njihovom energetskom obnovom moguće čak peterostruko smanjiti potrošnju toplinske energije za grijanje.
Iz Ministarstva poručuju da je energetska obnova zgrada prepoznata kao jedna od središnjih mjera za oporavak gospodarstva jer se, uz postizanje energetskih ušteda, pridonosi rastu građevinskog sektora i pratećih industrija. Naglašavaju da su programi energetske obnove zgrada u njihovoj nadležnosti dosad obuhvatili sve namjene zgrada, privatne, javne i komercijalne korisnike te zgrade najlošijih energetskih svojstava na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi. Svi programi obnove temelje se na financijskoj potpori vlasnicima zgrada, bilo kroz dodjelu bespovratnih sredstava, bilo kroz druge modele financiranja, kao što je ugovaranje prema energetskom učinku.
Preduvjet za korištenje sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2023. (NPOO) s komponentom Obnova zgrada, čiji je cilj – kroz reformu Dekarbonizacija zgrada – provesti efikasnu i koordiniranu energetsku obnovu zgrada, obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom i energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.
Učinci dekarbonizacije zgrada
Dekarbonizacija zgrada odnosi se na postizanje energetskih i klimatskih ciljeva na nacionalnoj i razini EU-a obnovom i građenjem zgrada gotovo nulte energije, u sklopu smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanja energetske sigurnosti te uvođenja inovacija i pametnih tehnologija. U Hrvatskoj dekarbonizacija teži povećanju stope energetske obnove zgrada na dva posto godišnje u 2026., što će, kako je navedeno u NPOO-u, ublažiti energetsko siromaštvo i stupanj ugroženosti. Svaki milijun eura uložen u energetsku obnovu zgrada u prosjeku stvara 18 novih radnih mjesta u EU. U Hrvatskoj je taj broj 29, što jasno ukazuje na snažan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.
U tijeku je izrada, odnosno usuglašavanje s Europskom komisijom oko programskih dokumenata za korištenje sredstava EU-a u narednom razdoblju te ‘u ovom trenutku datum objave novih poziva za energetsku obnovu zgrada (kako višestambenih, tako i zgrada javnog sektora), a posebno uvjeti istih, nisu poznati’.
Ipak, Ministarstvo navodi da su novi programi energetske obnove višestambenih zgrada, obiteljskih kuća i zgrada sa statusom kulturnog dobra, za razdoblje 2021.-2030. godine, već izrađeni i završno ih pregledava stručno povjerenstvo prije slanja na mišljenja nadležnima i upućivanja na javno savjetovanje. Radi se na programu energetske obnove zgrada javnog sektora do 2030., a u pripremi je i program suzbijanja energetskog siromaštva u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2021.-2025. godine.
Planirani rok za donošenje ovih programa bio je lipanj 2021. godine, ali uslijed izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te potresima, rok je pomaknut na prosinac 2021. godine, poručuju iz Ministarstva. Dodaju da će nove okolnosti utjecati i na sadržaj novih programa pa će se osobito poticati dubinska i sveobuhvatna obnova zgrada, u kojoj će se uz energetsku obnovu poticati poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštita od požara te smanjenje rizika od potresa. Uz sve navedene vrste obnove, poticat će se korištenje visokoučinkovitih alternativnih sustava.
Nadalje, Ministarstvo je u postupku donošenja Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, oba za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Programi su izrađeni u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu; javno savjetovanje o zelenoj infrastrukturi otvoreno je do 24. srpnja, a pred upućivanjem u javnu raspravu je i kružno gospodarenje.
Razvoj zelene infrastrukture utjecat će, između ostalog, na zgradarstvo, urbanu preobrazbu i sanaciju te smanjenje temperature i sprječavanje pojave toplinskih otoka u urbanim područjima. Kružno gospodarenje prostorom i zgradama odnosit će se na planiranje novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevnog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
Hoće li se i kako navedena dva programa konkretno reflektirati na predstojeću energetsku obnovu? Iz Ministarstva odgovaraju da provedbu tih programa vide kao proširenje dosadašnjih aktivnosti energetske obnove zgrada: programom razvoja zelene infrastrukture dodatno će omogućiti financiranje zelenih krovova i fasada na zgradama dok će kružnim gospodarenjem omogućiti sveobuhvatnu obnovu napuštenih zgrada koja će osim energetske obnove uključivati mjere za unapređenje njihove mehaničke otpornosti i stabilnosti – posebice radi smanjenje rizika povezanih s djelovanjem potresa.
Suradnja s Gradom Zagrebom
‘Također, vjerujemo da će suradnja s novom zagrebačkom upravom biti izrazito konstruktivna i dobra, a sve s ciljem da se obnova zgrada oštećenih potresom, koja će se sufinancirati i sredstvima NPOO-a, jednako kao i povlačenje bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za sufinanciranje obnove infrastrukture na području obrazovanja, zdravstva, prometa, vodoopskrbe i odvodnje, osiguranja mjera preventivne zaštite i zaštite kulturne baštine te za potrebe osiguranja privremenog smještaja ubrza u najvećoj mogućoj mjeri. Država, odnosno Ministarstvo i Grad Zagreb u tom će procesu biti partneri i učiniti sve da se intenzivira dinamika obnove’, odgovorili su naposljetku iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Izvor: narod.hr/tportal.hr