Zašto smatra da će se krize na Kosovu i u BiH povezati? Jesu li disolucija ili rat uopće opcije? Stav po ovim pitanjima za N1 je iznio Timothy Less, bivši britanski diplomat i voditelj projekta “Studije dezintegracije” Centra za geopolitiku Univerziteta Cambridge.
Less je prije pet godina objavio članak u Foreign Affairsu, gdje je naveo da bi se Republika Srpska mogla pripojiti Srbiji, a dijelovi s hrvatskom većinom BiH mogli bi postati dio Hrvatske. Dio Kosova bi se vratio Srbiji, ostatak bi pripao Albaniji. Mnogi su tada to smatrali utopijom. Pitali si ga jesu li posljednji događaji u BiH, na Kosovu, ali i izjave Edija Rame, zapravo vode u tom smjeru.
“Da, mislim da je moguće. Za razliku od nedavne prošlosti, mislim da u slučaju BiH postoje snažni faktori koji djeluju dezintegrativno – Srbi i Hrvati se osjećaju ugroženo. U RS osjećaju da se ne poštuje njihova autonomija, osjećaju da SAD podržavaju Bošnjake. Ne donosim prosudbe o tome je li njihova percepcija ispravna ali pratim ono što oni govore, to je tek jedan dio analize. Do nedavno, bili su ograničeni strahom od kazne od SAD. Ta ograničenja se potencijalno više neće primjenjivati, nije jasno da će SAD kazniti RS ako se pripoje Srbiji.”
Liderstvo u Srbiji je neodlučno
Uz konstataciju da iznosi radikalan stav, upitan je i o tome da pojasni na čemu temelji tvrdnje da Srbija može pripojiti RS.
“Radi se o pitanju percipiranih interesa Srbije za RS i generalno za BiH. RS je previše slaba da bi bila neovisna. Ako se odvoji od BiH, od vitalnog značaja za opstanak joj je podrška od Srbije. Meni se čini da se liderstvo u Beogradu još nije odlučilo kakav im je stav po pitanju opstanka BiH. Čini mi se da se Vučić plaši posljedica toga što bi bilo da bude uvučen u sukob u BiH, ali je svjestan da Srbija ne može napustiti bosanske Srbe ako zapadnu u teškoće. Bidenova administracija je neprijateljski raspoložena prema Srbima. Već nekoliko tjedana slušamo Vulina o ‘srpskom svetu’, Vučić je rekao da će odgovornost za bosanske Srbe pasti na leđa Srbije – one sugeriraju način liderstva u BiH i potencijalne intervencije”, navodi Less.
“Sada smo u situaciji koja ranije nije postojala”
Na pitanje kakvu reakciju očekuje od stranih sila, navodi da vjeruje da neće sjediti mirno i gledati, ali da je teško predvidjeti njihovu intervenciju.
“Ne mogu garantirati da će odlučno reagirati ako bosanski Srbi odluče ići do kraja. Srbi nikad ranije nisu išli ovako daleko, nikad nismo imali ovakvu situaciju, pa je teško biti siguran hoće li Europljani i SAD ponuditi odlučne postupke. Rusija i Kina će sigurno podržati Srbe. Komentar iz Rusije je da su spremni ponuditi Srbima podršku. Dodik smatra i da ima podršku Kine kad se radi o investicijskim fondovima ako RS izgubi podršku EU”, navodi Less.
U nastavku navodi svoju konstataciju da su “neke zemlje u EU dosta pozitivno raspoložene kada su Srbi u pitanju.”
“Neke od njih doprinose i radu EU, a neke od njih podržavaju i raspad BiH. To je nemoguće potvrditi, ali postoje neki dokazi poput non-papera. Ipak, mislim da ne postoji EU država koja bi pozdravila dezintegraciju BIH. Instinkt SAD-a je braniti svoju političku investiciju u BiH, ali ako budu morali uvesti sankcije Srbima, to će činiti bez podrške EU i kontra Rusiji i Kini”, naveo je Less.
Sada smo u situaciji kakva ranije nikad nije postojala, ponovio je.
“Odvajanje RS je Dodikov dugoročni cilj”
Less je upitan i o razlozima šutnje Aleksandra Vučića u ovom slučaju, ali i o Dodikovim razlozima zbog kojih aktualizira ova pitanja u posljednje vrijeme – samo zbog nadolazećih izbora ili još nečega ?
“Ne mislim da će Dodik izazivati rizične i opasne konflikte s međunarodnom zajednicom da bi dobio naredne izbore, s njegovog stanovišta, odvajanje RS od BiH je njegov dugoročan cilj. Ja njegove ciljeve gledam kao strateške, a ne taktična pitanja”, komentira Less.
Što se tiče Vučića – njegova trenutna pasivnost proizilazi iz neodlučnosti, naglasio je ponovo svoj stav.
“Krize na Kosovu i u BiH su povezane”
Na pitanje kako povezuje krize na Kosovu i u BiH, Less navodi svoj stav da su ove dvije krize povezane na dva načina.
“To su dva teatra gdje se odvija ista drama – to je rješavanje neriješenog nacionalnog pitanja Srba. Druga poveznica je da obje dosežu klimaks u isto vrijeme, što možda nije slučajno. Moguće je da Dodik prati događanja na Kosovu i to prepoznaje kao priliku. Teško je predvidjeti što će se desiti jer ima puno čimbenika koji utječu na tu situaciju. Dodik se možda nada da će ovo dovesti do ishoda gdje će vanjske sile riješiti dva najveća problema zamjenom teritorija između RS i Kosova”, naveo je Less.
Upitan može li prekrajanje granica na Balkanu proći bez sukoba, navodi da su mogući argumenti koji idu u oba pravca.
“Ako se bosanski Srbi odluče odvojiti, konflikt je malo vjerojatan. .. istovremeno, opstanak BiH kao integralne države je egzistencijalno pitanje za Bošnjake i postoje osjetljive tačke širom BiH, postoji rizik da izbije nasilje. Sumnjam da će to biti blizu onoga što se dogodilo 90-ih jer su se ljudi razdvojili, ali ne mogu isključiti nasilje u nekoj mjeri”, rekao je.
/HMS/