Istaknuti pjesnik i esejist Ivan Sivrić predstavio je sinoć u Knjižnici Ljubuški svoje dvije knjige, zbirku poezije “Orni za vrijeme” te zbirku eseja i književne kritike „U zemlji ljudi“, koju je predstavljač Mate Grbavac opisao kao knjigu koja otvara neka nova vrata u razumijevanju književnih djela.
Govoreći o Sivrićevim kritikama, Grbavac je istaknuo kako Ivan ima jednu široku kulturu i poznavanje svih mogućih društvenih silnica u kojima se rađa jedno književno djelo.
„Čitajući njegove osvrte ili kritike na književna djela, bez obzira da li je riječ o prozi ili poeziji, vidjeti ćemo jedan novi, samo njemu svojstven način pristupa književnom djelu. Svaki put me svojim kritikama oduševio. Moje je razmišljanje više vezano za stilsko oblikovanje književnog djela, a Ivan će u svojim kritikama uvijek otvoriti neka nova vrata gdje nas upoznaje s drugim stvarima. On djelo smješta u određeno vrijeme, u određeno podneblje. Po stilu pisanja Sivrića zaista prepoznajemo na prvi pogled“, rekao je Grbavac.
Knjige koje je Sivrić sinoć predstavio u Ljubuškom su objavljene prošle godine u nakladništvu Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, čiji je Sivrić bio dugogodišnji predsjednik.
Uz profesora Matu Grbavca i voditelja Knjižnice Ivicu Vizentanera koji je moderirao programom, o djelima “Orni za vrijeme” te „U zemlji ljudi“ govorio je i književni povjesničar Marko Dragić.
„Ivan Sivrić je odista veliki entuzijasta i erudita, mnogo je toga učinio za kulturu i književnost općenito. Još od rata se znamo. Putovi su nam se prepletali. On se istaknuo posebno kao erudita, time što je pokrenuo časopis „Suvremena pitanja“ koji je uređivao i koji se indeksira u međunarodnoj bazi i što je uređivao časopis „Osvit“. Što se tiče njegovih književnih djela, Ivan je vrlo vješt esejist. Na ovim prostorima je vrlo malo ljudi koji se bave pisanjem eseja, a u njegovoj prozi, te posebno poeziji ćemo susresti i elemente tradicijske kulture što je vrlo važno jer je Ivan ono što je čuo od svojih predaka pretočio u pjesme. U tom smislu je zaslužan jer u svojim djelima navodi arhaizme i samim time ih i čuva. On čuva i ikavicu, ne zaboravimo da je ikavica dva stoljeća bila književni jezik. Sve u svemu, polivalentna je važnost Sivrićeva djelovanja i svakako zaslužuje čestitke za sve što radi“, rekao je Dragić.
Nakon promocije knjiga, Sivrić je potpisivao knjige čitateljima, a uručio je i poseban poklon voditelju Knjižnice Ivici Vizentaneru, darovao mu je nekoliko knjiga i tako pomogao obogatiti knjižni fond ljubuške Knjižnice.
„I prije sam mislio da je Ljubuški mjesto koje jako poštuje knjigu, zadovoljan sam odazivom i reakcijama ljudi. Bilo mi je vrlo drago kada me voditelj Knjižnice Vizentaner pozvao da ovdje predstavim ove svoje dvije knjige“, izjavio je Sivrić nakon promocije.
Govoreći o svojim kritikama, Sivrić ističe kako iste imaju i znatna autobiografska obilježja jer je književnike i pjesnike čija je djela obrađivao i osobno poznavao.
„Svaka je knjiga na neki način autobiografska jer je svako pisanje individualan čin. Prethodne mu određene emocije i iskustva i onda se oni prenose na papir u ovom ili onom obliku, može biti u obliku pjesama ili u obliku eseja, članaka, kritika, recenzija itd. Kada pišete o nekome, onda najviše govorite o sebi, onoj svojoj mogućnost shvaćanja onoga o čemu se govori“, prokomentirao je Sivrić.
Poslušajte što smo sinoć snimili u Knjižnici
O autoru: Ivan Sivrić (1950.), profesor je filozofije i sociologije, prethodni je predsjednik DHK HB. U MH Mostar bio je glavnim tajnikom od 1998. do 2014. godine. Jedan je od inicijatora HIZ-a BiH te je redoviti član HDZU-a u Sarajevu, HAZU BiH u Mostaru (u svojstvu suradnika). Predsjednik je UO Fondacije za izdavaštvo u FBiH. Nositelj je nacionalnog odličja prvog reda, Spomenice Domovinskog rata, Kristalne Matice hrvatske, brojnih zahvalnica te drugih priznanja. Ima čin pukovnika.
Završio je Učiteljsku školu u Mostaru (1968.), Filozofski fakultet u Sarajevu (1973.). Priredio je više knjiga i zbornika te glavni urednik četiri monografije. Idejni začetnik, pokretač i glavni urednik časopisa SUVREMENA PITANJA (referiran u CEEOL-u) te bio glavni urednik OSVITA (referiran u CEEOL-u); bio je članom je uredništva MOSTARIENSIE te Zamjenik glavnog urednika MOTRIŠTA.
Recenzent je, urednik, promotor i lektor više književnih i stručnih knjiga. Sudjelovao je u empirijskim istraživanjima kao suradnik, istraživač i voditelj projekta; organizator, uvodničar i referent itd. na znanstvenim i stručnim skupovima; dijelovi knjiga objavljivani su kao feljtoni u dnevnim novinama, pjesme su mu prevođene na albanski i makedonski jezik.
Ivan Herceg / Radio Ljubuški