U dvije susjedne države, Srbiji i Mađarskoj, jučer su održani izbori. Njihov rezime je da su dvije dominantne figure Aleksandar Vučić i Viktor Orban premoćno pobijedili i nastavit će imati golemu političku moć. Za Vučićevu personaliziranu kampanju u kojoj je “iskakao iz paštete”, politolog prof. Branko Caratan za HTV komentira kako je vrlo logična.
– On je koncentrirao vlast veoma jako u svojim rukama – prema tome, njegova je politička težina tu bila najveća i logično da je odabrao takvu kampanju koja se vrtjela oko njega. Mora se priznati da je srpski predsjednik spretan političar, i veoma je lukavo u kampanji koristio rat u Ukrajini, da bi se svojim biračima pokazao kao onaj koji garantira sigurnost zemlje u novonastaloj političkoj situaciji u Europi – kaže Caratan.
Neka birališta u Srbiji nisu se zatvorila na vrijeme te će njihova izborna komisija rezultate objaviti tek danas, dok istovremeno Vučić srpskom narodu praktički objavljuje kako je pobijedio u prvom krugu.
– Izlazak je bio poprilično velik – to je logična posljedica činjenice da je na prethodnim izborima oporba bojkotirala izbore. Ovoga puta su oporbeni birači krenuli na birališta. Vučić je organizirao i svoje ljude da izađu u velikom broju, ali su i birači bili neposredno zainteresirani – rat u europskom prostoru ne može nijednu zemlju u Europi ostaviti ravnodušnom, kaže Caratan i dodaje kako mu nije previše jasna Vučićeva izjava da je Srbija “skrenula oštro udesno”.
– Iako, jasno je da je ljevica u Srbiji prilično slaba, našla se bez velike potpore birača, dodaje.
Predstavnik Hrvata u Srbiji, Tomislav Žigmanov, po svemu sudeći ušao je u Skupštinu. Često je znao govoriti o lošem tretmanu Hrvata u Srbiji – njegov novi položaj, smatra Caratan, ne može biti loš za položaj Hrvata.
– To je jedan korak naprijed, da se i glas hrvatske manjine u Srbiji čuje. Naravno, u komparaciji s ustavnim položajem manjina u Hrvatskoj to je neusporedivo, ali je korak koji otvara mogućnost utjecanja na donošenje odluka u Beogradu, kaže.
Što se tiče hrvatskog odnosa sa Srbijom i Aleksandrom Vučićem, dodaje, predsjednik Srbije morat će odlučiti hoće li stati na stranu Europske unije ili, pak, Rusije.
– Imao je proklamiranu želju da Srbija uđe u Europsku uniju, a s druge strane imao je političku i dijelom ekonomsku ovisnost o Rusiji. Za vrijeme kampanje došao je niz upozorenja Vučiću da mora napraviti konačni izbor. Sada mu je odluka puno lakša, jer su izbori prošli – dobio je legitimaciju da upravlja Srbijom. Sada ćemo vidjeti hoće li ipak krenuti prema Europskoj uniji ili će morati od toga potpuno odustati. Odluka puno ovisi i o tome kakav će biti ishod rata u Ukrajini i kakvo će biti mirovno rješenje za Ukrajinu, objašnjava Caratan.
Izbori u Mađarskoj
U Mađarskoj ujedinjena oporba nije uspjela ozbiljnije konkurirati Viktoru Orbanu, koji je dobio četvrti uzastopni premijerski mandat. Čini se kako mu mađarska javnost ne zamjera ono što mu zamjera Bruxelles.
– Mađarska javnost respektira da je on, zbog svojih veza s Moskvom, uspio osigurati sigurnu dobavu energenata i, na neki način, stabilnost mađarske ekonomije. Tamo je ljevica također slaba, tako da se ‘utopila’ u ovu udruženu opoziciju koja nije bila u stanju postaviti program koji bi bio radikalno suprotan od pozicije Orbanovog političkog režima – tu je vjerojatno ključ činjenice da Orban ponovno pobjeđuje, kaže Caratan.
I Mađarska i Srbija su države koje su prema ruskoj agresiji na Ukrajinu bile relativno blagonaklone – kako će se to odraziti na njihove odnose s Briselom?
– Mislim da i u Mađarskoj poziciji puno toga ovisi o ishodu rata u Ukrajini, i o tome kako će se Europska Unija prema svemu ponašati. Tu imamo nekoliko otvorenih pitanja – kakav će biti ishod rata, te kakav će biti ishod trgovine između Europske Unije i Rusije – prije svega mislim na energente i na sankcije. U tome svemu će Orban morati plivati, odgovara Caratan.
Rat u Ukrajini
Što se tiče ishoda samog rata u Ukrajini, kaže Caratan, u igri je nekoliko činjenica.
– I ukrajinska i ruska strana u pregovore mogu ući puno sigurnije ako ostvare neke vojne uspjehe na terenu. To bi značilo da ta strana mora manje odustajati od svojih početnih pregovaračkih pozicija. Važno je i kako će se riješiti odnos Europe – posebno Njemačke, i Rusije oko energenata. Neke zemlje Europske unije ne mogu lako i u veoma kratkom roku odustati od ruskih energenata i naći zamjenu za to na svjetskom tržištu. Tu je u pitanju i izgradnja nove infrastrukture za dovod zaleđenog plina – za to je potrebno nekoliko godina. Rusija, pak, ne može sama zavrnuti pipac jer bi je to lišilo ogromnog dijela prihoda za ruski proračun. Pregovori oko energenata moraju se dovršiti prije iduće zimske sezone, jer oni koji kupuju moraju znati na čemu su, a i Rusija mora znati kakva je težina energenata u pregovorima s Ukrajinom i sa Zapadom, kaže i dodaje kako postoje dva moguća scenarija za trenutačnu situaciju.
– Ili će se stvari riješiti prije ljeta nekim dogovorom – što ima za pretpostavku okončanje neprijateljstava u Ukrajini, ili će se dogoditi ‘afganistanizacija’ rata u Ukrajini što znači produženje rata, s dugoročnim štetnim posljedicama – prije svega za Ukrajinu, a onda i za Rusiju i za Europsku uniju, zaključuje Caratan.
Pogledajte razgovor:
Izvor:hrt.hr