Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Zoranom Milanovićem da se o izbornoj reformi u BiH moraju dogovoriti čelnici Bošnjaka, Srba i Hrvata, suprotno hrvatskom predsjedniku koji smatra da bi izmjene trebao nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice. Sastanak dvojice predsjednika trajao je sat i pol, što je bilo znatno dulje od predviđenog.
Erdogan je u Zagrebu ponovio ono što je prekjučer rekao u Sarajevu – da se o izbornoj reformi u BiH moraju dogovoriti čelnici Bošnjaka, Srba i Hrvata. To je suprotno hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću koji smatra da bi izmjene koje će zaustaviti preglasavanje Hrvata trebao nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice.
– Međusobno o ovim temama moramo razgovarati više jer je iz ovih sat i nešto razgovora vide se dobre namjere, ali isto tako nedovoljna upoznatost sa uzajamnim stavovima. Jedni možda nedovoljno poznajemo druge, treba nam više dijaloga. Vjerujem da su namjere dobre, istaknuo je Zoran Milanović. Apostrofirao je i da Erdogan ima utjecaj na određene političke strukture u BiH s kojima moramo razgovarati, aludirajući na najveću bošnjačku Stranku demokratsku akcije (SDA).
– Imamo Bošnjake, Hrvate i Srbe, entitete, čelnike koji predstavljaju te narode i vjerujem da odluke moraju donijeti čelnici u BiH, izjavio je, pak, Erdogan.
Milanović: Schmidt nije napravio ništa
– Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dosad nije učinio ništa. Učini li nešto, ja ću biti zadovoljan. U tome se razlikujemo ja i predsjednik Erdogan, Hrvatska i Turska. To pokazuje da nam treba više supstantivnog razgovora, ne protokolarnog razgovora, nego detaljnog razgovora da istaknemo neke svoje probleme i strepnje, kojih Turska zbog svoje veličine pa možda malo i udaljenosti uopće nije svjesna, izjavio je Milanović.
Hrvati u BiH i službeni Zagreb ustraju na izmjenama izbornog zakona kako bi se spriječilo da ih Bošnjaci opet preglasavaju na općim izborima koji će se u toj zemlji održati početkom listopada. Erdogan je kazao da su dogovorili nastavak dijaloga o toj temi nakon općih izbora u BiH.
Hrvatski predsjednik kazao je da posjet turskog predsjednika s velikom delegacijom – s Erdoganom su došli i ministri unutarnjih i vanjskih poslova i brojni gospodarstvenici – “još jednom podcrtava dobre, konstruktivne, zdrave odnose Hrvatske i Turske”. Poručio je i da je “Turska bila uz Hrvatsku razumijevanjem i podrškom kada joj je bilo teško”, misleći na Domovinski rat.
Podsjetio je i da je tadašnji turski predsjednik Sulejman Demirel jedan od rijetkih državnika koji su došli na sprovod predsjednika Franje Tuđmana, a takve se stvari “ne zaboravljaju, one nešto znače”.
Cilj je milijarda dolara razmjene
Turski i hrvatskih predsjednik su, osim BiH, razgovarali o ratu u Ukrajini te o ekonomskoj suradnji. Milanović je kazao da robna razmjena između Hrvatske i Turske nije dovoljno visoka, ali je izrazio optimizam u pogledu njezina porasta i uravnoteženje omjera jer Turska više izvozi u Hrvatsku. Možemo ponuditi sve više kao članica EU-a i NATO-a, kao stabilna, mirna i sigurna država visokog srednjeg dohotka sa željom da postanemo država visokog i vrlo visokog dohotka, istaknuo je Mialnović.
Erdogan vjeruje da će se do kraja godine ispuniti cilj o robnoj razmjeni između Turske i Hrvatske od milijardu dolara te da će se taj iznos u narednom razdoblju udvostručiti. Podsjetio je da su turske tvrtke gradile prvu hrvatsku geotermalnu elektranu, željezničku prugu Križevci-Koprivnica, da su zadužene za obnovu zgrade ministarstva vanjskih poslova.
Žito ne ide siromašnima
Erdogan se na Pantovčaku suglasio s tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina da se žito iz Ukrajine isporučuje bogatim, umjesto siromašnim zemljama.
– Putin je u pravu, žitarice idu u bogate, a ne u siromašne zemlje, a cilj nam je bio da osigura isporuka žita siromašnima. Rusija, dok traju sankcije protiv nje, ne želi da se žitarice isporučuju zemljama koje je sankcioniraju. To smeta Putinu, rekao je. Kako bi do siromašnih zemalja stigle dovoljne količine, turski predsjednik smatra da što prije treba krenuti i s isporukama žita iz Rusije. Najavio je da će o tome razgovarati s Putinom na regionalnom samitu u uzbekistanskom gradu Samarkandu krajem rujna.
Izvor:hrt.hr