Danas su na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti predstavljeni rezultati istraživanja o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola. Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka 2021. godine. U istraživanju su sudjelovala 1122 učenika.
Istraživanje je pokazalo da se više od devedeset posto ispitanih učenika može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge vjere ili nacije. Samo deset posto ispitanih učenika smatra da bi etnički Hrvati u Hrvatskoj trebali imati veća prava.
Ispitani učenici uglavnom se ne slažu s time da bi se Hrvatska trebala definirati kao država hrvatskog naroda. Istraživanje pokazuje da je prema osobama homoseksualne orijentacije primjetna tendencija tolerancije u odnosu na istraživanje provedeno 2015. godine, no postotak mladih koji smatraju da je homoseksualnost vrsta bolesti i dalje je velik – tog je mišljenja 33 posto ispitanih učenika.
Sličan postotak smatra da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe, a pola ispitanih smatra da homoseksualci ne bi trebali javno to govoriti. Petina ispitanih maturanata smatra da bi homoseksualcima trebalo zabraniti rad s djecom, a četrdeset posto njih je protiv mogućnosti da gay parovi posvajaju djecu. Gotovo isti postotak smatra da je to prihvatljivo. Prije šest godina više od 55 posto maturanata bilo je protiv te ideje.
Što se tiče Nezavisne države Hrvatske, u istraživanju prije šest godina više od 72 posto maturanata nije smatralo da je bila riječ o fašističkoj tvorevini, a sada tek nešto više od 15 posto mladih ne smatra NDH fašističkom tvorevinom.
Oko 45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti pozdrav “Za dom spremni”, a 25 posto ih je protiv toga. Neodlučno ih je trideset posto.
Više od polovine maturanata smatra da je Jugoslavija bila komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj državi bili podređeni.
Uzorak na kojemu je rađeno istraživanje je nacionalno reprezentativan s obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni te trogodišnji strukovni).
Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica. Istraživanjem se nastojalo ispitati politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete, razinu medijske pismenosti, građanske kulture i navika mladih.
Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja stavova i mišljenja mladih i naslanjaju se na istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći krug istraživanja, u suradnji s GOOD inicijativom, provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.
Cijelu konferenciju za novinare pogledajte ovdje:
Izvor:hrt.hr