Nije nimalo neuobičajeno da djeca u određenoj dobi razviju snažnu želju za slatkišima i nezdravom hranom. Nezdrava hrana je privlačna iz više razloga, lako ju pripremiti ili kupiti, jeftina je i naravno, božanstvenog je okusa.
Međutim, za razliku od odraslih koji znaju razlikovati zdravu od nezdrave hrane, djeca obično ne znaju koje su zdravstvene posljedice hrane koju konzumiraju, piše Centar Zdravlja.
Osim toga, konzumiranje nezdrave hrane poput slatkiša, čokolade, keksa, čipsa i “brze hrane” može izazvati ovisnost te može uzrokovati pretilost i nedostatak potrebnih nutritijenata kod djece. Ako se borite s djetetom koje jede slatkiše i nezdravu hranu, evo kako možete pomoći.
1. Zdravu prehranu učinite zabavnom
Djeca se vole zabavljati i rado će sudjelovati u svemu što je zabavno. Uključujući vašu djecu u proces odabira i pripreme zdravih obroka potičete ih da jedu ono što su sami pripremili i u čemu su aktivno sudjelovali. Osim što ih uključujete, također morate cijeli proces učiniti zabavnom, a ne obveznom aktivnošću.
Osmislite kreativne načine kuhanja i posluživanja jela i učinite ih što jednostavnijim.
Davanje nadimaka obrocima i rezanje hrane u oblike koje djeca mogu prepoznati neki su od načina na koje djeci zdrava prehrana može biti zabavna.
2. Nemojte u potpunosti eliminirati poslastice
Koliko god željeli potaknuti svoju djecu na zdravu prehranu, trebali biste im s vremena na vrijeme priuštiti poslastice. Potpuno eliminiranje poslastica i nezdrave hrane, iste će im samo još više učiniti privlačnima. Primjerice, šećer i poslastice nisu loši ako se nude u ispravnoj količini i ako su zadovoljene dnevne makronutrijentne potrebe djeteta.
Primjerice, možete stvoriti naviku gdje dijete može uživati u poslasticama za za određene prilike ili tijekom blagdana (npr. rođendan, proslave isl.). Također, poslastice ne dolaze nužno u obliku nezdrave hrane. Postoje poslastice koje su nutritivno vrlo prihvatljive i mogu se bez problema uklopiti u prehranu djeteta, također, postoje i dodaci prehrani za djecu koji su kreirani upravo tako da ih djeca doživljavaju kao slatkiše, samo što su zdravi.
3. Model zdrave prehrane
Vaša će djeca teško steći navike zdrave prehrane ako su roditelji ti koji jedu nezdravu hranu. Jedan od najlakših načina kako naučiti dijete da jede zdravo je da mu u tome budete uzor. Ograničite količinu nezdrave hrane kojoj oni imaju pristup i ponudite im raznovrsne opcije zdrave hrane.
4. Uravnotežena prehrana
Obzirom da je gotovo nemoguće u potpunosti eliminirati nezdravu hranu, važno je naučiti kako balansirati poslastice sa zdravim obrocima. Ako ćete se svaki puta ljutiti kada vaše dijete pojede neki slatkiš, završiti ćete kao ‘prekritična majka’. Stoga se opustite i naučite kako balansirati ono što vaša djeca jedu.
Kako nezdrava hrana utječe na djecu?
- Pretilost: Djeca koja konzumiraju jako puno šećera i nezdrave hrane za vrijeme odrastanja nose rizik od razvoja pretilosti. Pretilost kod djece je povezana s genetskim čimbenicima i prehranom. Djeca koja jedu “brzu hranu” vjerojatno će jesti kombinaciju nezdravih obroka s niskim sadržajem hranjivih tvari te količinski velike obroke. Osim toga, nezdrava hrana izaziva veliku ovisnost, što dodatno povećava rizik od razvoja pretilosti.
- Smanjena energija i loša koncentracija: Prehrana vašeg djeteta ima veliki utjecaj na razinu djetetove energije i sposobnost dugotrajne koncentracije. Hrana s umjetno dodanim šećerima i visokim udjelom masnoće brzo troši djetetovu energiju i otežava sposobnost koncentracije u školi. Osim toga, nezdrava hrana ne pruža dovoljno hranjivih tvari koje su potrebne djeci za potpuni mentalni i fizički razvoj.
- Zdravstveni rizici: Redovita konzumacija nezdrave hrane povećava šanse da djeca razviju kronična oboljenja kasnije u životu. Pretilost je povezana s kroničnim bolestima kao što su dijabetes i srčane bolesti.
Štoviše, velikim konzumiranjem nezdrave hrane može se narušiti i mentalno zdravlje djeteta. Nezdravi obroci mogu uzrokovati neravnomjeran rast, povećanje tjelesne težine, a sve to može utjecati na djetetovo samopouzdanje i samopoštovanje. Gubitak samopoštovanja i samopouzdanja može dovesti do depresije kod djece, pa čak i do zlokobnijih posljedica ako se ne reagira na vrijeme.
/HMS/