Zbog drastičnog poskupljenja energenata Europska unija donijela je krizni plan koji sadržava popis alata koje zemlje članice mogu iskoristiti kako bi ublažile udar na stanovništvo i gospodarstvo.
– Radi se o jednokratnim izvanrednim mjerama koje bi trebale poslužiti tome da se što lakše prebrodi ova zima, za koju mnogi analitičari kažu da bi mogla biti teška. Sredstava su namijenjena ranjivim skupinama i siromašnim kućanstvima, takvih je više od 7% u Europskoj uniji. U ovom trenutku 31 milijun kućanstava u EU ne može ili može vrlo teško platiti račune za plin i struju. U prijedlogu je zapravo to neka vrsta podsjetnika državama da bi računi za plin ili struju mogli biti puno niži, ako bi države smanjile ili ukinule poreze ili ako bi smanjile cijene transporta energenata. Predlažu se propisi da se nitko ne smije isključiti iz energetskih mreža, predlaže se odgoda plaćanja računa, izdavanje novčanih vaučera za pomoć građanima za plaćanje energetskih računa. Države za to mogu koristiti prihode koje su ostvarile prodajom emisije CO2. EU je od prodaje samo u ovoj godini zaradila 10,8 milijardi eura, istaknula je u javljanju za središnji Dnevnik naša dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro.
Što se tiče zajedničke nabave plina, o tome će se tek razgovarati krajem mjeseca te neće se lako doći do dogovora jer države već imaju na snazi postojeće višegodišnje ugovore o nabavi plina.
– Ne treba zaboraviti da je cilj EU-a da u Europi do 2050. ne bude niti plina niti fosilnih goriva i to znaju i dobavljači i proizvođači koji vide da je sada prilika zaraditi dok je Europa ranjiva, dodaje Paro.
Europa je spremna za novu krizu koja stiže
Ovaj put riječ je o energetskoj, i dolazi u mnogo oblika – od mogućih nestašica, pa sve do dizanja cijena energenata u nebo. Izlazak iz pandemije pokazuje svoje dobre, ali i loše strane medalje.
– Od trenutka kada se svijet počeo oporavljati od pandemije, pojavila se globalna glad za energentima i njihovo poskupljenje. Vidljivo je to i u Europi i zato nudimo odgovore na moguće probleme. Kao prvo, naš je prioritet zaštita svih korisnika, pogotovo onih najosjetljivijih. Kao drugo, mi moramo svoj energetski sustav bolje prilagoditi kako bi bio otporan na sve buduće probleme, ističe europska povjerenica za energiju Kadri Simson.
Europa je velik potrošač, ali gotovo nikakav proizvođač energenata, barem onih fosilnih. A o njima itekako ovisi, stiže zima, plin je osnovni energent, a ponajviše dolazi iz Rusije, kojoj Bruxelles i dalje uvodi nove sankcije. No Moskva je svjesna svoje snage – one energetske.
– Kada je riječ o plinskom tržištu, pogotovo u Europi, ono je i dalje nestabilno i potpuno ovisi o proizvođačima. Ovdje oni stvaraju pravila igre, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
A upravo takve igre Unija želi izbjeći u budućnosti. Jer one dovode do rasta cijena i manipulacije s isporukama.
– Europska unija ima nultu toleranciju na bilo kakve tržišne manipulacije ili špekulacije. Imamo tijela koja će odmah istražiti i kazniti bilo kakve pokušaje utjecaja na neopravdano povećanje cijena energenata, ističe povjerenica Simson.
Povjerenica isto tako najavljuje europsku odlučnost da se plin ubuduće nabavlja na drugim tržištima. Čini se da razgovori s Norveškom, šestim proizvođačem plina na svijetu, idu u pravom smjeru. I o cijeni i o količini koja je potrebna.
No i tu postoji problem, Unija u ovom trenutku ima skladišne kapacitete za jedva 20 posto svoje godišnje potrošnje plina. U takvim uvjetima teško je pregovarati o cijeni plina jer ona oscilira tijekom zime.
Na kraju ipak jedna dobra vijest – povjerenica tvrdi – ne očekuje se nestašica plina odnosno struje ove zime.
Izvor:hrt.hr