U emisiji Nedjeljom u 2 kod urednika i voditelja Aleksandra Stankovića gostovala je Vesna Škare Ožbolt. U Zagrebu bi, ističe, počela s obnovom, reorganizirala ured gradonačelnika. Želi oživiti Zagreb na Savi, vratiti kultne klubove, a umirovljenicima s nižim mirovinama omogućila bi karticu s 500 kuna. Osvrnula se i na Zlatu Đurđević. Smatra kako bi njezin izbor na čelno mjesto Vrhovnog suda “zdrmao mnoge”. 

Na pitanje ne ide li joj u odvjetništvu baš dobro, kaže da posao ide dobro i ispunjava sve kriterije da ostane u tom poslu, ali su je zasmetale neke stvari koje se događaju u Gradu i da nema velikih ideja kako riješiti krizu u Zagrebu, a definitivno je, tvrdi, u krizi. 

O obnovi Zagreba

Ona bi osnovala Zavod za obnovu i kad bi postala gradonačelnica, najprije bi se, kaže, počela baviti obnovom Zagreba.

– Mi govorimo o strategiji i viziji, to vam ne može država dati. Fond plaća na osnovi toga što dostavite kao projekt, a Grad odlučuje od kojeg dijela grada krenuti i kako obnoviti.

Navela je kako su u pitanju četiri kategorije obnove i to mora donijeti Grad. 

Obnova je prva stvar i ona mora početi odmah, ali s tim se ne može krenuti ako je toliko ureda, treba spojiti urede.

Ured gradonačelnika

– Gledala sam popis ljudi i u Uredu gradonačelnika ima 285 zaposlenika, ima tehničku službu, realno tu može biti maksimum 20 zaposlenika i ne pretjerujem, i to možete podijeliti u dvije smjene. Ured treba raditi u dvije smjene, pa raditi i cijelu noć, jer su takva vremena. Stručna služba gradonačelnika, tu je i pravna služba, tu je oko 220 ljudi. To je oko 500 ljudi.

Vi možete otpuštati i primjenjivati silu, ali to tako navodi, ne ide, jer ćete otvoriti niz sudskih postupaka, moj plan je ne davati otkaze, ali sve treba reorganizirati.

– Ne treba misliti da je sve loše, ima onih koji su vrhunski znalci, ali imate i onih koji ne funkcioniraju, primjer je e-građevinska dozvola. 

Navela je da ima mnogo toga što je bivši gradonačelnik napravio poput uređenja Jaruna, Bundeka, MSU-a. 

Umirovljenička kartica 

Kada je riječ o položaju umirovljenika, kaže kako ima onih koji su na granici siromaštva. S druge strane tu su, ističe, i obrtnici koji isto tako životare i mora se “zavrtjeti” kvaliteta života. Predlaže da svaki umirovljenik dobije umirovljeničku karticu od 500 kuna, ali ne oni koji imaju 8000 kuna mirovina. Ali tih 500 kuna moraju potrošiti na uslugu iz kulture ili kod obrtnika te primjerice na sportske manifestacije.

Izračun pokazuje da je to milijardu i 200 kuna i na pitanje gdje će naći taj novac, Škare Ožbolt odgovara da je to novac koji se vraća u Grad i da ga nije nemoguće naći. 

– Od 200 000 umirovljenika je u Zagrebu, jedan vrlo mali dio ima mirovine od 5000 do 8000 kuna. 20 000 ljudi čeka na umirovljeničke domove. 

Rekla je da Grad neće graditi umirovljeničke domove, ali mora stvoriti uvjete. 

– Meni su, kad sam bila ministrica, govorili – “ne možeš to napraviti, ne možeš ovo”, ja sam osoba koja ne voli riječ ne. Zagreb novca ima, samo je pitanje gdje curi. Pitanje je i zašto je povučeno malo sredstava i iz Fondova. 

O mladima, sportu i kultnim klubovima

Vezano uz djecu i prostor za treniranje, ističe da tu Grad treba uvesti reda. Nema razloga da se to ne omogući amaterskom sportu. 

– Novac će se malo drugačije slagati, treba početi povlačiti sredstva i privlačiti investicije. Treba ozbiljno krenuti u razvijanje amaterskog sporta. 

Hoće li s premijerom razgovarati o gradnji bolnice u Blatu, odgovara da svaki izbori počinju tom temom, no da se ono što je sad tamo, mora se maknuti te da je riječ o političkoj gluposti svih razina. 

– Bolnica treba, ali je pitanje kad i kako. Po meni je spas u europskim sredstvima. U ovom slučaju zbog situacije s COVID-om i potresom postoji mogućnost da se i tu nešto dobije. 

Za cjepivo kaže da nema namjeru graditi nikakve tvornice, nego racionalno upravljati gradom. Podsjetila je potrošene novce za Paromlin, Gredelj.

– Uopće ne možete objasniti da je prošlo 20 godina vlasti, a da se ništa po pitanju velikih projekata nije napravilo. Ja govorim o racionalizaciji i ne volim se uspoređivati s drugim kandidatima. Ja sam prošla krizni menadžment i imam dobro i prilično opako iskustvo i ne priznajem to “ne može se”. 

Kada je riječ o programu, tvrdi da u njezinu programu nema niti jedne jedine riječi iz Mostova programa. Kaže da je pomislila da je riječ o hakiranju jer joj se to već dogodilo. 

Na pitanje što misli pod time da je Zagreb dosadan grad, odgovorila je da nema pravih sadržaja, poput afterwork druženja, pravih klubova. Misli da je obveza grada da kultni klubovi ponovno ožive, poput Kulušića. 

– Dok su još turisti hodali po gradu, išla sam iza grupe Koreanaca i pitali su kada je ovdje rat završio. Jer je bilo puno razrušenih i išaranih fasada. To se u europskim gradovima ne radi. 

Zagreb na Savi

Bi li Zagreb trebao živjeti na Savi, kaže – da. I ondje treba biti vodeni tramvaj, odnosno da bi se Sava dovela u tok, trebalo bi napraviti mini hidrocentrale, ne bi bilo poplava, dobivala bi se električna energija. Bilo bi dodatnih površina jer bi Sava bila u koritu. Vodeni tramvaj bi, kaže, vozio od mosta od mosta.

Što se tiče Holdinga, smatra da treba napraviti dobru analizu i da ima tvrtki koje bi trebale ići u privatizaciju i kaže da bi to čak mogao biti i GSKG. 

Kada je riječ o timu, počeli su slagati mjesne odbore, a za sebe kaže da nema političkih okova i rijeku ljudi koju treba zaposliti te da je tu vrlo ležerna. 

– Nisu to baš anonimni ljudi, to su stručnjaci na svom području, a razgovaramo da se tu priključi i liberalni blok. 

Pravosuđe i korupcija 

Kao bivša ministrica pravosuđa o korupciji u tom području kaže da nema dojam da su suci korumpirani, ali ističe da imamo problem s pravosuđem, kao što je primjerice dugotrajno vođenje postupaka, a tada se još nisu ni vodili postupci protiv političara.

– Ne mogu objasniti zašto se dugo vode postupci protiv političara, sposobni odvjetnici mogu napraviti prolongaciju, ali nema tog odvjetnika koji može to raditi toliko dugo, dodaje. 

O Vrhovnom sudu

Smatra kako je pri imenovanju glavnog suca Vrhovnog suca riječ o političkoj igri, ali kaže da je teško reći tko je tu u pravu, odnosno da su i jedan i drugi u pravu, i predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, kao i da obojica nisu u pravu. Jer ustavna ovlast predsjednika je da predlaže, a Sabor potvrđuje.

– Ubačeno je sudbeno vijeće, ali predsjednik kaže mene to ne zanima pa mu predsjednik Sabora uzvrati da to tako ne može. Mislim da je to neozbiljno raditi na ovaj način, to je sve jako iscrpljujuće i sviđa mi se takav način i stil funkcioniranja.

Za Vladimira Šeksa je rekla kako je on Josip Manolić hrvatskog pravosuđa i na pitanje ima li on utjecaj na premijera, odgovara kako je to moguće s obzirom na to da su u istoj stranci.

Za Zlatu Đurđević kaže da je sposobna biti predsjednica Vrhovnog suda te da je slala poruke putem svojih članaka i istupanja. 

– Njezin izbor bi “zdrmao” mnoge. Nije sretno rješenje što dolazi iz profesorskih redova, ali bi napravila ozbiljne promjene.

Što misli o osnivanju Visokog kaznenog suda, kaže da sama činjenica da se toliko dugo osnivao, pokazuje koliko je bilo otpora.

– Taj sud je, po mojem mišljenju, neželjen i teško počinje funkcionirati. Mislim da je on nepotreban, rekla je Škare Ožbolt. 

O Plenkoviću 

Na pitanje što misli o Plenkoviću kao premijeru i kako se on na toj funkciji snalazi, kaže da su mu koronakriza, jedan pa drugi potres, eksplodirali u rukama.

– Stao je na sve nagazne mine i s tim se prilično dobro nosio. To se pripisuje i njegovom karakteru i smirenosti. Uspio je izvući stvar. Čini mi se da se bolje snalazi on, nego drugi oko njega. 

Smatra da nije reformirao HDZ jer se više bavio premijerskom ulogom. 

Izvor:hrt.hr Ribarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, u suradnji s roniocima Obalne straže, provodi akciju kontrole pasivnih ribolovnih alata u akvatoriju Pelješca, Hvara i Ploča. Od ponedjeljka su oduzeli više od 400 neoznačenih i nepropisnih vrša i mreža. S njima je zaplovila i naša ekipa.

Na ovu vršu u moru ispred Ploča vlasnik je, čini se, zaboravio. Ribarski inspektori Ministarstva poljoprivrede i ronioci Obalne straže u potrazi su upravo za takvim, nepropisno postavljenim ribolovnim alatom.

– Iz mora je upravo izuzet klopkasti ribolovni alat, koji uopće nije označen, znači, ovo malo pluto je bilo smješteno ispod morske površine i može ga naći samo onaj koji ga je bacio. Znači, neoznačeni i ispod propisane minimalne veličine oka od 32 milimetra, evo vidimo da je ovo veličina oka od 28 milimetara rekao je Jenko Franceschi, viši ribarski inspektor u Ministarstvu poljoprivrede.

Akcija je počela u ponedjeljak, a obuhvaćeno je podmorje Hvara, Pelješca, Ploča i rijeke Neretve.

– Cijeli Jadran je specifikum zbog svojih otoka, pa je i zbog toga imate područja koja su razvijenija, gdje je više pučanstva, gdje je više ljudi i tako dalje, pa onda imate više tako nekakvih ilegalnih akcija i tako, rekao je kap. kor. Ante Silić, zapovjednik ophodnog broda Obalne straže RH “Faust Vrančić”.

– U ovoj je akciji zaplijenjeno nešto više od 400 komada različitog ribolovnog alata, namijenjenog uglavnom lovu na jegulje, poslasticu neretvanskog kraja, izvijestila je Ivana Brailo Drnas.

Minimalna kazna za neoznačivanje ribolovnog alata je dvije tisuće kuna. Za ribolov na zabranjenom području i nepropisno izrađen alat kazna se penje na pet tisuća kuna.

– Vlasnici, najčešće, ukoliko nam se ne jave u roku od 24 sata, dva dana, oni se i ne javljaju, jer ne žele ući u daljnji postupak, postupanje prema njima, koje može završiti prekršajnim nalogom ili optužnim prijedlogom, dodaje Franceschi.

Najveći dio oduzetog alata stoga će biti uništen, a brodovi Ministarstva poljoprivrede i Obalne straže zaplovit će u iduću ovakvu akciju.

Izvor:hrt.hr